Autori Strategije tvrde da je obrazovanje stvar osobnog boljitka pojedinca, a ne stvar društva. Međutim, što je pojedinac bez društva? Obrazovanje jest, i treba biti, i osobna i društvena vrijednost! Politika koja bi težila smanjivanju broja humanističkih i društvenih programa i studenata jer oni nisu tržišno isplativi, društvu bi učinila medvjeđu uslugu.

Isključivom usmjerenošću na korisnost i isplativost, zaboravlja se da samo obrazovana i slobodna osoba može biti dobar građanin, steći sposobnost kritičkog mišljenja i doprinositi gospodarstvu i društvu u cjelini.

Filozofski fakultet u Splitu predlaže slijedeće konkretne izmjene:

1. Strategija treba biti koncizan i precizan dokument, u kojemu će se jasno i razgovjetno izložiti glavni elementi razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije, temeljeni na realnim osnovama.

2. Potrebno je osigurati ravnopravniji položaj humanističkih i društvenih znanosti unutar Strategije. Potrebno je naglasiti i važnost obrazovanja, poglavito u području humanističkih i društvenih znanosti, kao javnoga dobra koje ne smije biti podložno zahtjevima tržišta.

Uz međunarodnu komunikaciju na svjetskim jezicima, u Strategiji treba naglasiti i nužnost razvoja hrvatskog jezika kao jezika hrvatskog obrazovanja i znanosti, te potrebu razvoja hrvatske znanstvene terminologije u svim znanstvenim područjima, a ne samo u humanistici. Treba uložiti više sredstava i jaču logističku potporu za istraživanje hrvatskog jezika i kulture, dati potporu otvaranju katedri za hrvatski jezik u inozemstvu, osigurati stipendije za strane studente i sl. Općenito, u fokus Strategije treba staviti područja od nacionalnog interesa.

3. U Strategiji se na više mjesta može iščitati naglašena tendencija „bijega“ znanosti i znanstvenog istraživanja iz sveučilišnih okvira, s indirektnim prepuštanjem te uloge institutima, a možda dijelom i nekim djelovanjima privatnoga sektora. Djelatnost sveučilišta, uz visokoškolsku nastavu, nužno uključuje i znanstveno-istraživački rad.

Svoje Očitovanje FFST završava čuđenjem je li moguće da država kao ključna predlagateljica Strategije, nije konkretnije i dosljednije promislila što je s društvenom uvjetovanošću za ostvarivanje većine zamišljenoga u Strategiji? 

Zaključno, smatramo da je za postavljanje bilo kojeg cilja iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije potrebno prvo donijeti Strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske (kao i razvoja drugih segmenata društva) i postići koordiniranost, suglasnost u ključnim točkama tih razvojnih dokumenata te smatramo, ako želimo ostvariti supstancijalni iskorak iz sadašnjeg stanja u sustavu obrazovanja, da se uz dobro promišljene reformske mjere doista konačno mora prekinuti s praksom po kojoj je hrvatsko javno izdvajanje za visoko obrazovanje među najnižima u Europi.

 

U Splitu, 14. studenoga 2013.

Dekan

Prof. dr. Aleksandar Jakir

 

Tekst cijelog očitovanja Filozofskog fakulteta u Splitu na prijedlog nacrta Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (pdf)
 

 

Objavljeno: 17. 11. 2013. u 15:30
Aleksandar Jakir
Popis obavijesti