Splitska deklaracija - odgovor na...

Nedavna međunarodna konferencija održana u Splitu pod nazivom 'Europa regija i Mediteran - Kamo ide Hrvatska?' na kojoj su eminentni domaći i strani stručnjaci raspravljali o gorućoj humanitarnoj izbjegličkoj krizi i njezinim posljedicama na Hrvatsku, Mediteran kao kolijevku civilizacija i Europsku uniju, rezultirala je Splitskom deklaracijom.

Ovim dokumentom apelira se na Europsku uniju da se suoči s uzrocima, a ne samo posljedicama aktualne krize. 'Poštujući suverenitet država izvorišta emigracije, njihovim stanovnicima potrebno je prije svega omogućiti uspostavljanje mira kao preduvjeta za život dostojan čovjeka u vlastitoj domovini', poručili su sudionici splitskog skupa nudeći odgovornim političkim subjektima i institucijama u Europi konkretne poteze za rješavanje krize koji će biti humani prema useljenicima, a istovremeno neće izazvati društvene lomove u zemljama useljenja.

'Aktualna izbjeglička i migracijska kriza rezultat je ponajprije kratkovidne i energetski zainteresirane destabilizacije autoritarnih režima od strane velikih sila. Ona je, međutim, drugim svojim dijelom, odraz i velike svjetske, financijske i ekonomske krize (2007-2012), koju je iznjedrila neoliberalna, ekonomska i financijska globalizacija. Ona je, s jedne strane proizvela moćnu globalnu, financijsku oligarhiju, a s druge sve veće i šire siromaštvo. Bjelodano je naime da je masovni val izbjeglica izravno povezan s kriznim žarištima diljem Bliskog i Srednjeg istoka, kao i sjeverne Afrike i to kao posljedica neodgovornih, neokolonijalnih pohoda u toj regiji svijeta, ali i posljedičnog islamističkog terorizma', istaknuto je u Splitskoj deklaraciji.

Intelektualci iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, Francuske i Španjolske upozoravaju kako se aktualna kriza odražava snažno na više mediteranskih država EU-a ugrožavajući jednu od njihovih temeljnih gospodarskih djelatnosti, a to je turizam, kao jedan od osnovnih izvora prihoda lokalnog stanovništva.

'S porastom broja izbjeglica i migranata u EU, uočava se i jačanje radikalizama te porast utjecaja protu-useljeničkih i anti-globalizacijskih stranaka, a koje su i na zadnjim izborima za Europski parlament već osvojile značajan postotak glasova i mandata. Sudeći prema aktualnim otvaranjima i zatvaranjima granica, mnoge države članice EU već kolebaju između načela otvorenih društava i ideje 'Europe tvrđave', a vrlo skoro bi se mogle naći razapete i između 'metodološkog nacionalizma' i 'metodološkog kozmopolitizma'', stoji u Splitskoj deklaraciji s čijim sadržajem nas je upoznao inicijator splitske konferencije politolog dr.sc Anđelko Milardović, znanstvenik zagrebačkih Instituta za europske i globalizacijske studije te Instituta za migracije i narodnosti.

Objavljeno: 12. 11. 2015. u 09:21
Uređeno: 12. 11. 2015. u 10:55
Jelena Novaković
Popis obavijesti