Moderna geopolitika Jadranskog mora, 1493.-1918.

Hrvatska zaklada za znanost

Prof. dr. sc. Josip Vrandečić

Moderna geopolitika Jadranskog mora, 1493.-1918.

The Modern Geopolitics of the Adriatic Sea, 1493.-1918.

 

Projekt teži istražiti i objaviti neke aspekte diplomatske, vojne i gospodarske jadranske politike koje su tijekom ranog novog vijeka i 19. stoljeća provodile velike sile i ostale države smještene na njegovoj isto čnoj obali. Početne vremenske točke istraživanja su osmanska okupacija Bosne 1463. i poraz hrvatske vojske u Krbavskoj bici 1493. godine. Glavni saveznici u protuturskoj borbi: Habsburzi, Venecija i pape, nastojali su osigurati istočnojadransku obalu od osmanskog osvjanja kako bi zaštitili pomorsku komunikaciju s Mediteranom i spriječili dalji turski prodor na Zapad. U tome su se koristili najnovijim vojnim rješenjima osobito u arhiteturi i vatrenom naoružanju, pomoću kojih su uspjeli odoljeti osmanskoj sili. Ovi kršćanski savezi protkani su pak dubokim suparništvom između Habsburga i Venecije koje je završeno tek padom Venecije 1797. godine. Tada se na Jadranu pojavila nova sila, revolucionarna Francuska, koja je nastojala učvrstiti svoje pozicije protiv Rusa i Britanaca. Nakon pada Napoleona, Habsburška je Monarhija osigurala prevlast na ovom moru koju je održala sve do kraja Prvog svjetskog rata. Sredinom 19. stoljeća revolucionarna je Italija otvorila jadransko pitanje, ali je bitkom kod Visa 1866. godine doživjela neuspjeh. Tijekom Prvog svjetskog rata jadransko je pitanje potaknulo Rim na ulazak u rat na strani Antante.

 

Projekt traje od 2014. do 2018. godine. U njegovom ostvarenju sudjeluje petorica znanstvenika sa Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu i to: dr. sc. Josip Vrandečić, voditelj projkta, dr. sc. Marko Trogrlić, dr. sc. Edi Miloš, dr. sc. Marko Rimac i Nikša Varezić, prof.

 

Očekivani rezultati su pet znanstvenih monografija:

1. Josip Vrandečić, Jadranska misija zadarskog nadbiskupa Minuccio Minucci, 1596.-1604.

2. Nikša Varezić, Dubrovačka Republika i Sveta Stolica, 1645.-1699.

3. Marko Rimac, Sinjska krajina između Osmanlija i Venecije

4. Marko Trogrlić, Josip Vrandečić, Godišnji izvještaji dalmatinskog providura Vincenza Dandola caru Napoleonu , 1806.-1809.

5. Marko Trogrlić, Memoari dalmatinskog namjesnika, generala Gabriela Rodića, 1812.-1890.

 

http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=78&pid=8469