FILOZOFSKI FAKULTET U SPLITU
MENU
021 32 92 84

Poljička cesta 35, Split
HrvatskihrEnglishen

FILOZOFIJA ODGOJA

MENU

FILOZOFIJA ODGOJA

Šifra: 68060
ECTS: 5.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Bruno Ćurko
Izvođači: dr. sc. Josip Guć - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 45
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
[Predavanja: 15 sesija po 3 nastavna sata]
1. Upoznavanje studenata s ciljevima, sadržajem i metodama nastave u kolegiju, te sa zahtjevima kolegija. Sokrat kao simbol učiteljstva. 2. Pojam filozofije odgoja i njezin sustavni položaj u cjelini filozofskih i pedagoških disciplina. Filozofija odgoja, odgojne filozofije i pitanja profesionalne autonomije i refleksivne prakse u učiteljskom pozivu. 3. Pregled pravaca suvremene filozofije i njihovog utjecaja na teorijske orijentacije u znanosti o odgoju. Historicizam i Diltheyovo razlikovanje vrsta znanosti. Razlika između objašnjavanja događaja i razumijevanja čina. 4. Fenomenologija i intencionalnost. Osnovna obilježja egzistencijalima. Vrijeme i egzistencija. 5. Osnovna obilježja egzistencijalima. Briga i odgoj: Heideggerovo razlikovanje autentične i neautentične brige, pojam o brizi kao o odnosu kodi Noddings. 6. Utjecaj egzistencijalizma na humanističke i društvene znanosti, te na odgojne filozofije s posebnim osvrtom na egzistencijalističke pedagoške psihologije. 7. Gadamer, hermeneutika i načela tumačenja. Hermeneutička orijentacija u znanosti o odgoju. Pitanje o tome može li tumačenje biti metoda. 8. Wittgenstein: jezik i svijet. Problem vrijednosnih iskaza u Tractatus-u i posljedice na zasnivanje znanosti o odgoju. 9. Bečki krug i filozofija znanosti: smislenost. K. R. Popper: falsifikacionizam, kreativnost i spoznaja. Pedagoške posljedice falsifikacionističke epistemologije. 10. Empirijska orijentacija u znanosti o odgoju. Kritička teorija društva: općenita obilježja. Razlike između indoktrinacije i obrazovanja. 11. Habermas: interes i oblici spoznaje. Kritička znanost o odgoju i interes emancipacije. Komunikacijska racionalnost. 12. Što je Postmoderna? Obilježja postmoderne filozofije. 13. Lyotard: znanje i društvo. Kritika Lyotardovog stava o "smrti Pofesora". Teorijski utjecaji na postmodernu: teorija nesvjesnog, strukturalizam, postpozitivistička epistemologija. 14. Razvoj ideje o prirodnom razvoju: od Rousseau do Piageta. Razvojna epistemologija i konstruktivizam u filozofiji odgoja. Razvoj pojma broja prema Piagetu. 15. Kohlberg i razvoj moralnog prosuđivanja. Pedagoške posljedice razvojnih teorija. Sistematizacija sadržaja kolegija.
[Seminar: 15 sesija po 1 nastavni sat]
1. Pojam filozofije: analiza različitih stajališta. 2. Analiza primjera odgojnih filozofija.
3. Pregled osnovnih logičkih pojmova: pojam i sud. 4. Pregled osnovnih logičkih pojmova: zaključak. 5. Analiza teksta: Noddings o brizi kao odnosu. 6. Pojam o odgoju u duhovnoznanstvenoj pedagogiji. 7. Analiza teksta: jezik, svijet i odnos slike u Tractatusu. 8. Analiza teksta: vrste smislenih iskaza prema Tractatusu. 9. Pojam o odgoju u empirijskoj pedagogiji. 10. Usporedba istraživačkih metoda u hermeneutički i empirijski orijentiranoj znanosti o odgoju putem analize odabranih citata iz F. Heyting, D. Lenzen i J. White (ured.) Methods in Philosophy of Education. 11. Analiza odabranog primjera kritičkog pristupa u filozofiji odgoja. 12. Pismena provjera znanja. 13. Upute za izradu eseja. Odabir tema. 14. Analiza izabranog postmodernističkog teksta. 15. Analiza teksta (J. Piaget).
Ishodi učenja:
  1. Prepoznavanje filozofskih pretpostavaka u pedagoškim znanstvenim orijentacijama i u konkretnom pedagoškom stavu.
  2. Upoznatost s osnovnim pravcima suvremene filozofije i njihovom povezanošću s pristupima u znanosti o odgoju.
  3. Mogućnost usporedbe hermeneutičkog, empirijskog i kritičkog načina zasnivanja pedagogije.
  4. Sposobnost za osnovnu filozofskologičku analizu znanstvenog teksta i kritičko odnošenju prema njemu.
Literatura:
  1. Filozofija: uvod u filozofiju, , Arno Anzenbacher, Školska knjiga, 1992.
  2. Teorije znanosti o odgoju., , Eckard König i Peter Zedler, Educa, 2001.
  3. Filozofija odgoja, , Eckard König i Peter Zedler (2001), Pavao Vuk-Pavlović, 1996.
  4. K filozofiji odgoja, , Milan Polić, Znamen Institut za pedagogijska istraživanja, 1993.
  5. Vrč i šalica. Filozofijska vivisekcija problemâ odgoja i obrazovanja, , Tomislav Krznar, Nikolina Iris Filipović, Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2015.
1. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Učiteljski studij
Termini konzultacija:
  • dr. sc. Josip Guć:

    srijedom od 14.00 do 16.00 ili po dogovoru

    Lokacija:

Česta pitanja

Povratak na popis pitanja

Ispit (sastavni dijelovi etc.)

Od čega se ispit sastoji?

Završna ocjena u kolegiju određuje se na osnovi sljedećih čestica:

  1. sudjelovanje u radu kolegija (dolasci na nastavu, rasprave tijekom nastave, rasprave na stranicama kolegija, izrada domaćih zadaća),

  2. izrada eseja,

  3. pripremni i završni pismeni ispit,

  4. usmeni ispit (na zahtjev).

Pozitivna završna ocjena zahtijeva pozitivnu ocjenu iz svih čestica 1–4

Čestica Udjel
Sudjelovanje u radu 15%
Esej 25%
Pismeni ispit 40%
Usmeni ispit (kondicionalno) 20%

 Obrazložena ocjena eseja priopćuje se na usmenom ispitu.

 

Natrag na vrh

Pravila polaganja ispita

Pojedinosti o pravima i dužnostima studenata određuje Pravilnik o studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu.

 

Žalba na ocjenu

Članak 22.

(1) Student koji smatra da nije dobio zasluženu ocjenu zbog nepravilnosti pri ispitivanju ili ocjenjivanju može u roku od 2 dana od službenog priopćenja ocjene podnijeti žalbu na ocjenu. (2) Žalba se podnosi se u pisanom obliku na službenu adresu sastavnice. (3) Čelnik sastavnice imenuje ispitno povjerenstvo koje odlučuje o osnovanosti žalbe i donosi konačnu odluku o ocjeni na ispitu u roku od 2 dana od podnošenja žalbe. (4) U roku iz stavka 3. ovoga članka ispitno povjerenstvo može organizirati ponovni ispit, ako to smatra potrebnim. (5) Ako se organizira ponovni ispit u smislu st. 4. ovoga članka, a student ne pristupi ponovnom ispitu u vrijeme koje odredi čelnik iz st. 2. ovoga članka, smatra se da je odustao od prava na žalbu na ocjenu iz stavka 1. ovog članka. (6) Nastavnik iz stavka 1. ovoga članka ne može biti predsjednik ispitnog povjerenstva.

 

Natrag na vrh

Općenito

  1. Student ima pravo u jednoj akademskoj godini pristupiti ispitu četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom.

  2. Ocjena postignuta na pismenome ispitu vrijedi za cijelu akademsku godinu.

  3. "Bonus" postignut na predispitu pribraja se u svakom pokušaju polaganja pismenoga ispita.

  4. Student koji je položio pismeni ispit ali je odustao od usmenoga ispita ocjenjuje se ocjenom 'nedovoljan' za taj ispitni termin. Student koji namjerava odustati od ispita dužan je osobno priopćiti takvu odluku u svom terminu polaganja usmenoga ispita.

  5. Polaganje usmenoga ispita i izvođenje zaključne ocjene je javno te mu smiju prisustvovati svi zainteresirani studenti.

  6. Student ima pravo ne prihvatiti pozitivnu zaključnu ocjenu iz kolegija. U tom slučaju student ponovo pristupa cjelokupnom ispitu ili onom dijelu ispita ocjena iz kojega utječe na zaključnu ocjenu.

  7. Esej se ocjenjuje u onome ispitnome terminu unutar kojega je student postigao pozitivnu ocjenu na pismenome ispitu. Ako esej nije pozitivno ocijenjen, ni zaključna ocjena nije pozitivna. Student čiji esej negativno ocijenjen popravljenu verziju mora predati najkasnije tjedan dana prije sljedećega ispitnoga termina. Obrazloženje ocjene studenti mogu dobiti u vrijeme upisa zaključnih ocjena.

Natrag na vrh

Jesu li dostupni primjeri ranijih ispita?

Ogledni primjeri ranijih ispita (pripremnih i završnih) nalaze se na portalu Otvoreno znanje u rubrici Ispit unutar kolegija Filozofija odgoja.

http://paideia.ffst.hr/~logika/doku.php?id=20102011:filozofija_odgoja:ispit

Natrag na vrh

Povratak na popis pitanja