Objavljena znanstvena monografija izv. prof. dr. sc. Ivane Čapete Rakić

U suizdavaštvu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Centra za ikonografske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci objavljena je znanstvena monografija Između pobožnosti i politike: Ikonografija Ružarija prije i poslije Bitke kod Lepanta u venecijanskom kontekstu autorice izv. prof. dr. sc. Ivane Čapete Rakić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu.

Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja posvećenog jednoj od najraširenijih tema ranonovovjekovne religijske umjetnosti – prikazima Gospe od Ružarija. Na temelju opsežne analize umjetničkih djela, tiskanih izvora, arhivske građe i dokumenata ružarijanskih bratovština autorica istražuje razvoj ružarijanske ikonografije od druge polovice 15. do prvih desetljeća 17. stoljeća na području Venecije, gradova Terraferme i istočne obale Jadrana.

Središnji doprinos knjige jest kritičko preispitivanje uvriježenih tumačenja prema kojima su prikazi Gospe od Ružarija nastali nakon Bitke kod Lepanta prvenstveno služili slavljenju pobjede Svete lige nad Osmanlijama. Istraživanje pokazuje da je potrebno razlikovati djela koja izravno komemoriraju povijesni događaj od onih koja nastavljaju razvijati tradicionalni ikonografski model povezan s promicanjem kulta Ružarija. Time se otvara prostor za novo razumijevanje odnosa između pobožnosti, politike i kolektivne memorije u ranome novom vijeku.

Poseban doprinos knjige predstavlja analiza likova pape, vladara i dužda u ružarijanskoj ikonografiji. Autorica pokazuje da njihova pojava ne označava nužno prikaz konkretnih povijesnih osoba niti automatski upućuje na Lepantsku bitku, nego često odražava kontinuitet starijega ikonografskog modela koji je postojao i prije 1571. godine. Time se dovode u pitanje uvriježena tumačenja prema kojima je svaki postlepantski prikaz s navedenom trijadom nužno povezan s komemoracijom pobjede Svete lige.

Posebna se pozornost posvećuje i ulozi sv. Justine, čiji je blagdan obilježio dan Lepantske bitke. Knjiga pokazuje da je u venecijanskom kontekstu upravo ova svetica zauzela istaknuto mjesto u vizualnom i liturgijskom oblikovanju sjećanja na Lepanto te postala jedan od ključnih elemenata po kojima se mletačka interpretacija pobjede razlikovala od drugih europskih sredina. Na taj način istraživanje otkriva kako su se ista povijesna zbivanja mogla različito tumačiti i vizualno predstavljati ovisno o lokalnom političkom, religijskom i kulturnom kontekstu.

Monografija predstavlja doprinos istraživanju religijske umjetnosti, vizualne kulture i kulturne memorije ranoga novog vijeka te otvara nove perspektive za razumijevanje složenih odnosa između umjetnosti, pobožnosti i politike u venecijanskom svijetu.