Prema odluci natječajnog povjerenstva, pobjednička priča na natječaju za najbolju priču o galebu u sklopu 4. Dana kulturne animaliSTike "Galeb nije tica"  priča je Galeb Frane . Autorica nagrađene priče je učenica 6. razreda OŠ Gornja Poljica, Srijane,  Matea Bajamić . Povjerenstvo zahvaljuje učenicima, mentorima i školama na sudjelovanju i trudu te se pohvaljuju brojne maštovite ideje i uloge u pričama, kao i svijest o ekološkim problemima, suživotu i održivosti.  Zbog postavljenih kriterija o dužini teksta, neke su priče ostale izvan konkurencije, pa tako natječajno povjerenstvo izvan natjecateljskog programa izdvaja i pohvaljuje posebnu i maštovitu priču "Priča o čudnom galebu Fujinu" učenice Lucije Ukaj iz Zadra.  Svim sudionicima će na e-mail stići potvrde o sudjelovanju nakon održavanja krajem listopada.  U ime članova povjerenstva  doc. dr. sc. Bruno Ćurko

Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta u Splitu (zajedno s partnerima) po četvrti put organizira znanstveno-kulturnu manifestaciju  Dani kulturne animaliSTike   na kojoj se iz različitih aspekata sagledavaju načini na koje ne-ljudske životinje obogaćuju našu kulturu, kao i načine na koje ih ljudi tretiraju, a jedan od njezinih osnovnih ciljeva svakako je omogućiti bogatiji uvid u razornost tog tretmana i pobuđivanje senzibiliteta te kritičke misli u pogledu formiranja drugačijeg pristupa životinjama. Ove će se godine manifestacija održati u Splitu od 19. do 22. listopada . Manifestacija će biti održana hibridno, uživo i online . Rok za prijavu je 1. kolovoza 2022. , a ispunjeni obrasci za prijavu šalju se na adresu elektroničke pošte jos.guc@gmail.com (na koju se mogu slati sva pitanja). Obrazac za prijavu se može pronaći OVDJE . Stalne teme Dana kulturne animaliSTike obuhvaćaju sljedeću problematiku: odnos kulture i prirode uloga životinja u duhovnoj kulturi biološke značajke životinja životinje u ekosustavu i izumiranje vrsta pitanje postojanja i oblika kulture kod životinja životinje u umjetnosti (književnosti, glazbi, filmu...) životinje u imaginaciji i nesvjesnom životinje u folkloru, mitologiji i religiji maltretiranje i ubijanje životinja životinje u materijalnoj kulturi prehrana životinjskim proizvodima moralni status životinje eksperimentiranje nad životinjama životinje u sportu i zabavi životinje u odgoju i obrazovanju pravni status životinje. Ovaj popis ne iscrpljuje moguće načine pristupa ovoj tematici, kao što ne isključuje premrežavanje spomenutih tema. Također, temama se može pristupati iz različitih perspektiva: filozofske, znanstvene, umjetničke, religijske, aktivističke itd. Posebna tema ove godine (kojom se prije spomenute teme ne isključuju) su ptice, a nešto konkretnije galeb. Ona je naizgled paradoksalno izrečena u podnaslovu Galeb nije tica , no time se prvenstveno aludira na to da je on možda nešto puno više od "obične životinje". Jedna od poanti  Dana kulturne animaliSTike uvijek je ukazati na to da životinje nisu puki prolaznici pored nas, tj. da igraju neizostavnu ulogu u našim životima. Galeb je jedna od životinja kod koje je to lako uvidjeti. U pogledu specifične ovogodišnje teme pristupnici mogu obratiti pažnju na neke od ovih problema: simbolička uloga galeba galeb u ekosustavu galeb u imaginaciji Mediterana galeb u književnosti galeb u glazbi uloga ptica u kulturi ornitološke značajke ptica izumiranje ptica ptice u umjetnosti (književnosti, glazbi, slikarstvu...) religijske predodžbe ptica odgojno-obrazovna upotreba ptica moralna i pravna zaštita ptica. Također, ovaj popis ne iscrpljuje moguće teme i pristupe. Suorganizatori Dana kulturne animaliSTike su: Hrvatsko bioetičko društvo Institut za etnologiju i folkloristiku Udruga "Mala filozofija" Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku

Dani kulturne animaliSTike su znanstvena i popularna manifestacija posvećena problemima i pitanjima vezanima uz životinje, tj. čovjekovu predodžbu i odnos spram životinja. Ona se sadržajno temelji na konceptu kulturne animalistike ili kulturne zoologije, koji u naše podneblje uvodi Nikola Visković, splitski polihistor i jedan od pionira bioetike u Hrvatskoj. U tom pogledu, ova manifestacija smjera k svestranom i cjelovitom sagledavanju odnosa čovjeka i životinje. U okvirima tog grandioznog zadatka, poseban naglasak treba staviti na etičku refleksiju. Stoga je cilj Dana kulturne animaliSTike iz različitih perspektiva (znanstvenih, umjetničkih, kulturnih itd.) opisati, a pomoću njih i moralno vrednovati, čovjekov odnos spram ne-ljudskih životinja. Kako je ovaj odnos još uvijek pretežno bezobziran, jedan je od zadataka manifestacije dati doprinos osvještenju javnosti po tom pitanju. Uvid u ono što životinje jesu, kakav moralni obzir zaslužuju i kako ih s obzirom na to tretiramo, predstavlja nezaobilazni uvjet radikalne izmjene tog tretmana. Premda je ova manifestacija internacionalnog karaktera, početnu inspiraciju crpi iz lokalnih izvora, s posebnim ciljem očuvanja izvornog lokalnog animalističkog impulsa (odatle »animalistika s velikim ST«). Pored već spomenutog, jedan od takvih izvora svakako predstavlja stvaralaštvo autentičnog Mediteranca, ekstravagantnog umjetnika (poznatog prije svega kao glazbenika), mornara, nastavnika, anarhista i humanista (i mnogočega drugoga) Tome Bebića (Split, 1935.–1990.). Premda je unutar ovog »mnogočega drugoga« Bebić bio i mehaničar te pomorski strojar, njegovo stvaralaštvo obilježava sumnjičavost spram tehnološkog napretka, prvenstveno inspirirana prostodušnom zaljubljenošću u prirodu. U kontekstu Dana kulturne animaliSTike Tomino svestrano djelo među ostalima provocira i teme poput obzira spram domaćih životinja, posljedica tehnološkog razvoja na životinju i čovjeka, odnosa humanizma i animalizma, mjesta životinja u umjetnosti i mediteranskog stila života, prikaza životinja u nastavi... Cjelokupan program, kao i više informacija o manifestaciji, pronađite u knjižici sažetaka na sljedećoj poveznici: https://www.ffst.unist.hr/_download/repository/3._DKA_abstracts.pdf Uključenje u online  dio simpozija (29.10.) moguće je putem sljedeće poveznice: meet.google.com/asa-jbgy-dzk