Dalibor Prančević
Radno mjesto: izvanredni profesor
Konzultacije se održavaju prema prethodnom dogovoru sa studentima, radnim danom.
prijediplomski
diplomski
doktorski
Dalibor Prančević diplomirao je povijest umjetnosti te talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši diplomski rad pod naslovom "Edita Schubert: od trapeza do stana – umjetničko djelovanje od 1985. do 1999.", pod mentorstvom prof. dr. sc. Zvonka Makovića. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Ivan Meštrović u kontekstu ekspresionizma i art décoa" obranio je 2012. godine na istom fakultetu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Šimata Banova.
Član je uredničkog odbora znanstvenog časopisa Život umjetnosti: časopis o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi, koji izdaje Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu. Riječ je o recenziranom znanstvenom časopisu posvećenom modernoj i suvremenoj umjetnosti, arhitekturi, urbanizmu i dizajnu, s dugom tradicijom kontinuiranog izlaženja. Časopis je indeksiran u relevantnim međunarodnim bazama, među ostalim u Web of Science Core Collection – Arts & Humanities Citation Index, Scopusu i EBSCO Art Source.
Član je i uredničkog odbora časopisa Anali Galerije Antuna Augustinčića, koji izdaje Galerija Antuna Augustinčića, odnosno Muzeji Hrvatskog zagorja – Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu. Časopis se profilirao kao specifična muzejska i znanstveno-stručna publikacija s osobitim naglaskom na problematiku skulpture, memorijalne plastike i kiparske baštine. Bio je članom uredništva časopisa Mogućnosti: časopis za književnost, umjetnost i kulturne probleme, jednoga od najdugovječnijih hrvatskih književnih i kulturnih časopisa, koji izdaje Književni krug Split.
Tijekom znanstvenog i stručnog rada ostvario je više uglednih istraživačkih stipendija i boravaka u međunarodnim institucijama. Godine 2005. boravio je na The Henry Moore Institute u Leedsu, istraživačkom centru posvećenom proučavanju skulpture, gdje se bavio temom Ivan Meštrović i Engleska. Godine 2007. bio je stipendist The J. Paul Getty Foundation / Getty Research Institute u Los Angelesu, gdje je istraživao odnose Malvine Hoffman i Ivana Meštrovića, osobito u kontekstu umjetničkih, biografskih i kulturnih ukrštanja dvaju kiparskih opusa.
Od novijih međunarodnih priznanja posebno se izdvaja Fulbrightova postdoktorska istraživačka stipendija, koju je ostvario u akademskoj godini 2017./2018. kao Fulbright Visiting Scholar. Istraživački boravak realizirao je na Syracuse University u Sjedinjenim Američkim Državama, u okviru projekta "Ivan Meštrović and the Anglophone Cultures: Example of Cross-cutting of Various Cultural, Historic and Artistic Experiences". Taj je projekt dodatno produbio njegov istraživački interes za recepciju, međunarodne relacije i transkulturne aspekte Meštrovićeva umjetničkog djelovanja.
PRANČEVIĆ, Dalibor. Ivan Meštrović i kultura modernizma: ekspresionizam i art déco. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu; Muzeji Ivana Meštrovića, 2017. ISBN 978-953-352-021-6; 978-953-7396-45-9.
PRANČEVIĆ, Dalibor. Frano Missia: lutajući slikar: kronopis jednoga umjetničkog puta. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu; Muzej grada Splita, 2019. ISBN 978-953-352-033-9; 978-953-6638-85-7.
PRANČEVIĆ, Dalibor, ur. Pojavnosti moderne skulpture u Hrvatskoj: protagonisti, radovi, konteksti. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2021. ISBN 978-953-352-046-9.
PRANČEVIĆ, Dalibor. Ante Mandarić: Prostori umjetničkog traganja = Spaces of Artistic Search. Katalog izložbe, Galerija Emanuel Vidović, Split, lipanj – kolovoz 2022. Split: Muzej grada Splita, 2022. ISBN 978-953-8424-02-1.
PRANČEVIĆ, Dalibor. Frano Missia: Stvaralački nemiri = Creative Ferment. Katalog izložbe, Stara gradska vijećnica, Split, 10. rujna – 3. studenoga 2024. Split: Muzej grada Splita, 2024. ISBN 978-953-8424-18-2.
Istraživački interes Dalibora Prančevića usmjeren je na problematiku umjetnosti i vizualne kulture dvadesetoga stoljeća i suvremenosti, s posebnim naglaskom na interpretaciju umjetničkih, izložbenih i kustoskih praksi u širem kulturnom i društvenom kontekstu. U svojem se znanstvenom i stručnom radu bavi poviješću izložbi, izlagačkim formatima te prostorima oblikovanja i artikulacije kustoskih diskursa. Osobit istraživački interes razvio je prema umjetničkom opusu Ivana Meštrovića, njegovim povijesnoumjetničkim, kulturnim i recepcijskim aspektima.
Njegov akademski rad prožet je i kustoskim djelovanjem, koje se ostvaruje kroz suradnju s umjetnicima u Hrvatskoj i inozemstvu te kroz osmišljavanje i realizaciju samostalnih kustoskih projekata. U tom se segmentu njegova rada istraživački interes za suvremene umjetničke, izložbene i medijacijske prakse povezuje s neposrednim sudjelovanjem u oblikovanju izložbenih i kulturnih programa.
Član je sljedećih strukovnih udruženja:
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Međunarodno udruženje likovnih kritičara – AICA, Hrvatska sekcija
Književni krug u Splitu
Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split – kustoska sekcija
Dalibor Prančević sudjelovao je u nizu nacionalnih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata usmjerenih na probleme moderne i suvremene umjetnosti, vizualne kulture, povijesti izložbi, kustoskih praksi, skulpture i kulturne baštine. Kao voditelj istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost "Pojavnosti moderne skulpture u Hrvatskoj: skulptura na razmeđima društveno-političkog pragmatizma, ekonomskih mogućnosti i estetske kontemplacije" – CROSCULPTURE (2017. – 2020.), usmjerio je istraživanje prema sustavnom i dubinskom mapiranju moderne skulpture u Hrvatskoj, njezinih prostornih, vremenskih i terminoloških slojeva te njezina odnosa prema europskim umjetničkim, društveno-političkim i kulturnim kontekstima. Projekt je osobitu pozornost posvetio pitanjima centra i periferije, transnacionalnih umjetničkih kretanja, deprovincijalizacije hrvatskoga kulturnog prostora te onih kiparskih pojava koje su bile slabije zastupljene u dominantnim povijesnoumjetničkim narativima.
Kao suradnik sudjelovao je u projektu "Istočnojadranske umjetničke teme: umjetnost, politika, maritimno iskustvo" (2008. – 2013.), voditeljice prof. dr. sc. Ivane Prijatelj Pavičić, kao i u istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost "Moderne i suvremene umjetničke mreže, umjetničke grupe i udruženja: organizacijski i komunikacijski modeli suradničkih umjetničkih praksi 20. i 21. stoljeća" – ARTNET (2014. – 2018.), voditeljice dr. sc. Ljiljane Kolešnik. Tim se istraživačkim angažmanima njegov rad dodatno proširio prema odnosima umjetnosti, politike, kulturnih geografija i memorijskih struktura istočnojadranskoga prostora, odnosno prema modelima umjetničkog umrežavanja, suradničkih praksi, digitalne povijesti umjetnosti i interpretacije modernih i suvremenih umjetničkih mreža.
U međunarodnom kontekstu sudjelovao je u radu SEA-EU Research Plan Task Force (2022. – 2023.) u okviru projekta "reSEArch-EU – reinforcing SustainablE Actions, resilience, cooperation and harmonisation across and by the SEA-EU Alliance", financiranoga u programu Horizon 2020. Riječ je o projektu usmjerenom prema jačanju istraživačke i inovacijske dimenzije alijanse Europskog sveučilišta mora, oblikovanju zajedničkoga istraživačkog prostora, usklađivanju istraživačkih resursa i infrastruktura te razvoju dugoročnoga istraživačkog plana partnerskih sveučilišta.
Trenutačno sudjeluje na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost "Reprezentacija, razvoj, edukacija, participacija – umjetnost u društvu od 19. do 21. stoljeća" – ARTinS (2023. – 2027.), voditelja prof. dr. sc. Dragana Damjanovića. Projekt istražuje promjenjive odnose umjetnosti i društva u Hrvatskoj od devetnaestoga stoljeća do suvremenosti, s naglaskom na reprezentacijske modele, razvojne procese, edukacijske dimenzije umjetnosti te participativne oblike njezine društvene artikulacije.
Sudionik je i međunarodnog projekta CIRCE – "InClusive valorIsation model foR Controversial cultural hEritage in the Mediterranean Harbours and beyond" (2026. – 2029.), financiranog u okviru programa Horizon Europe – Marie Skłodowska-Curie Actions Staff Exchanges, s glavnim istraživačem prof. Giuseppeom Capriottijem sa Sveučilišta u Macerati. Projekt je usmjeren na istraživanje, tumačenje i inkluzivnu valorizaciju kontroverzne kulturne baštine u mediteranskim lučkim prostorima i širem transkulturnom kontekstu, s posebnim naglaskom na participativne, dekolonijalne i javno-medijacijske modele rada s baštinom.
U okviru projekata Sveučilišta u Splitu financiranih sredstvima Europske unije – NextGenerationEU sudjeluje i u projektu "Kontakt: Umjetnost u zajednici" – KUZ, voditelja izv. prof. art. Vedrana Perkova. Projekt povezuje umjetničko-istraživačke prakse, izložbene programe, radionice, javna predavanja i suradnju s lokalnom zajednicom. U tom se projektu njegov doprinos osobito veže uz znanstvene, teorijske i stručne diskurse, suradnju sa stručnjacima iz drugih područja te razvoj publikacijskih i interpretativnih oblika projekta.
2021.—danas
Filozofski fakultet, Sveučilišta u Splitu
izvanredni profesor
2016.—2021.
Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu
docent
2013.—2016.
Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu
znanstveni novak-viši asistent
2008.—2013.
Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu
znanstveni novak-asistent
2001.—2008.
Fundacija Ivana Meštrovića (Galerija Meštrović u Splitu)
kustos za zbirku i dokumentaciju
Znanstveni, stručni i kustoski rad Dalibora Prančevića prepoznat je i kroz dodijeljena priznanja i nagrade. Kao član udruge OUR, zajedno s umjetnicom Alemkom Đivoje i povjesničarkom umjetnosti Robertinom Tomić, dobitnik je godišnje nagrade „Jure Kaštelan” Slobodne Dalmacije za umjetnost 2012. godine. Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet dodijelio mu je 20. rujna 2023. Nagradu za izvrsnost u znanstvenoistraživačkom radu u akademskoj godini 2021./2022. za znanstveno područje humanističkih znanosti.