Izvorni znanstveni članak
Irena Mišurac-Zorica orcid.org/0000-0002-7197-1782 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Eliza Rožić
str 44-66
Sažetak:
U ovome radu se teorijski i empirijski obrađuje pripremljenost budućih učitelja za izvođenje dodatne nastave matematike. Primjereno je obrazovanje temeljni uvjet za razvoj kvalitetnog učitelja dodatne nastave matematike. Cilj provedenog istraživanja bilo je ustvrditi u kojoj mjeri studenti Učiteljskog studija posjeduju kompetencije za taj oblik nastave. Istraživanje je provedeno u Splitu na uzorku od 129 studenata četvrte i pete godine Učiteljskog studija Filozofskog fakulteta. Ispitanici su popunjavali anonimnu anketu kojom su se ispitivale objektivne karakteristike ispitane skupine (prosječna ocjena iz matematike tijekom različitih stupnjeva školovanja te završena srednja škola), subjektivna procjena (znanja iz matematike, sposobnosti za izvođenje nastave iz matematike te stava prema matematici) i uspješnost u rješavanju zadataka iz dodatne nastave matematike. Rezultati pokazuju kako budući učitelji razredne nastave nisu dovoljno pripremljeni za izvođenje dodatne nastave matematike. Samo je petina ispitanika uspješno riješila barem jedan od zadataka. Studenti koji su uspješno riješili zadatke očekivano su višim ocjenama procijenili svoje znanje i sposobnosti vezane uz matematičke sadržaje. Negativni stavovi prema matematici, koje su studenti imali prije upisa na fakultet, nisu se u dovoljnoj mjeri promijenili tijekom studija.
Ključne riječi:
razredna nastava; dodatna nastava matematike; darovitost; kreativnost; motivacija; matematička natjecanja; budući učitelji