Izvorni znanstveni članak
Teodora Fonović Cvijanović ; Filozofski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Vanessa Vitković Marčeta ; Filozofski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Pul
str 19-36
Sažetak:
Završetkom Drugoga svjetskog rata i raspadom Nezavisne Države Hrvatske započinje novo razdoblje u standardizaciji hrvatskoga jezika, koje je zbog svoje političke angažiranosti bilo i podosta medijski popraćeno. Zanimanje se za jezične teme tako odrazilo na široke mase. U radu se prikazuju odjeci prijelomnih događaja u jeziku kroz jezičnu i pravopisnu analizu, od avnojskoga razdoblja, Novosadskoga sastanka i novosadskoga pravopisa, Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika i hrvatskoga proljeća sve do devedesetih godina. Budući da jezik u medijima nije
oslobođen ideoloških stajališta, u radu ćemo istražiti kako su tadašnje političke okolnosti utjecale na jezik u istarskoj periodici. Istraživanje je usmjereno na pravopisne i jezične posebnosti u listu Raški rudar: organu sindikalne podružnice Saveza rudara i uprave Istarskih ugljenokopa, koji je s prekidima izlazio od 1947. do 1990. godine, s ciljem da ih se usporedi s tadašnjim normativno prihvatljivim i propisanim rješenjima. Možemo pretpostaviti da će analiza tekstova koje su pisali „obični“ ljudi, radnici u razdoblju socijalizma pomoći upotpunjavanju slike pravopisa i jezika u istarskim glasilima toga vremena.
Ključne riječi:
Raški rudar; hrvatski jezik u 20. stoljeću; Istra; jezična i pravopisna analiza