Prethodno priopćenje
Aleksandar Jakir ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Paulinka Vulić
str 309-327
Sažetak:
Sredinom svibnja 1945. godine, kada je u najvećem dijelu Europe Drugi svjetski rat već bio završio, dogodila su se masovna stradanja poznata pod nazivom blajburška tragedija. Autori u ovom radu na temelju novije znanstvene literature i objavljenih izvora daju pregled događaja iz sredine svibnja 1945. i nastoje razmotriti kako se percipira jedna od najsloženijih tema suvremene hrvatske povijesti, Bleiburg i križni put, u današnjoj hrvatskoj historiografiji. S obzirom na još prisutne emocije vezano za tu problematiku, to pitanje ostaje još uvijek otvoreno, usprkos brojnoj povijesnoj i publicističkoj literaturi nastaloj na tu temu. Iznose se različite procjene broja žrtava blajburške tragedije i zbog čega se manipuliralo/manipulira tim brojkama iz čega je vidljivo da do današnjeg dana još uvijek postoje neslaganja u hrvatskoj akademskoj i široj javnosti o uzrocima, tijeku, sudionicima i posljedicama blajburške tragedije. Iznosi se stajalište da, bez obzira na neslaganja, bilo u pogledu broja žrtava ili odgovornosti, treba jasno reći da se ratni zločin dogodio i da se nijedna žrtva ne bi trebala stavljati u ideologijski diskurs.
Ključne riječi:
Bleiburg; križni put; žrtve; odgovornost za ratne zločine; međunarodno kazneno pravo; obilježavanja blajburške tragedije i njihova percepcija; hrvatska historiografija