Pregledni rad

Anamarija Gjuran-Coha, https://orcid.org/0009-0003-3800-7494; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet

str. 195-217

https://doi.org/10.38003/zrffs.18.10

Sažetak
Tvorbeni su modeli ključna sastavnica u razumijevanju jezične dinamike specifičnih strukovnih jezika, osobito u kontekstu hrvatskoga medicinskog jezika. Razumijevanje tvorbenih strategija u tom području ne samo da omogućava precizno imenovanje medicinskih pojava već također pridonosi sustavnom razvoju i standardizaciji medicinskoga nazivlja, čime se osigurava njegova funkcionalnost unutar struke i svakodnevne komunikacije.
Tvorba je naziva jedan od osnovnih načina postanka nazivlja. Cilj je rada analizirati i prikazati tvorbene modele u hrvatskome medicinskom nazivlju provodeći korpusno istraživanje i oslanjajući se na prethodna istraživanja tvorbenih načina u općem jeziku i u jeziku struke te utvrditi značenjska razgraničenja naziva. Analizom će se utvrditi koji tvorbeni modeli dominiraju u tvorbi medicinskoga nazivlja s naglaskom na omjer zastupljenosti domaćih i stranojezičnih tvorbenih obrazaca. Medicinsko je nazivlje nastalo na temeljima klasičnih jezika, stoga je velik broj stranih osnova, sufiksa i prefiksa, kao i prefiksoidnih i sufiksoidnih tvorenica. U analizi nisu razgraničene strane i domaće osnove jer su strane osnove česte u medicinskome jeziku. Korpus uključuje medicinske publikacije iz kojih su izlučeni odgovarajući primjeri za analizu. U fokusu su analize imeničke i pridjevske tvorenice, koje su i najbrojnije u medicinskome nazivlju. Tvorenice su razvrstane s obzirom na način tvorbe (odimenička, otpridjevna te odglagolska tvorba). Kvantitativna je analiza potvrdila da je sufiksalna tvorba najplodniji tvorbeni način u medicinskome nazivlju. Od ukupno 297 izlučenih primjera, 180 je tvoreno sufiksalnom tvorbom. Prefiksalna je tvorba slabije plodan tvorbeni način u medicinskome nazivlju (32 zabilježena primjera), a često se bilježi usporedna uporaba domaćih i stranih istoznačnih prefiksa (protutijelo − antitijelo, poslijeoperacijski − postoperacijski). Semantička je analiza pokazala da pravilan odabir sufiksa utječe na promjenu značenja naziva, a ne samo na usklađenost s leksičkom normom. Istraživanje će znatno pridonijeti razumijevanju tvorbenih procesa u jeziku medicinske struke te proširiti spoznaje o tvorbenim modelima specifičnima za tu jezičnu domenu.

Ključne riječi
medicinski jezik; medicinsko nazivlje; tvorbeni modeli; izvođenje; slaganje