Mediteran kao identitetska odrednica 2

Održana međunarodna konferencija

Mediteran kao identitetska odrednica:

jezik, književnost, kultura i novi mediji 2

U organizaciji Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu 7. i 8. studenoga 2025. godine održan je međunarodni znanstveni skup Mediteran kao identitetska odrednica: jezik, književnost, kultura i novi mediji 2, koji je okupio brojne domaće i inozemne znanstvenike s ciljem interdisciplinarnoga istraživanja složenoga fenomena mediteranskoga identiteta. Skup se nadovezao na uspješno prvo izdanje iz 2021. godine, nastavljajući dijalog o Mediteranu kao prostoru susreta, kulturne razmjene i identitetskih prepletanja. Ovogodišnje izdanje održano je u znaku brojnih kulturnih i povijesnih obljetnica, među kojima su 1100. obljetnica hrvatskoga kraljevstva, 700 godina Istarskoga razvoda i 130 godina od rođenja I. Tijardovića i J. Gotovca.

Program je otvoren u Dvorani Marka Marulića, a pozdravne su riječi uputile dekanica Filozofskog fakultetu u Splitu prof. dr. sc. Ina Reić Ercegovac, predsjednica Programskog odbora izv. prof. Tanja Brešan Ančić i predsjednica Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović.

Uslijedilo je plenarno predavanje akademika prof. dr. sc. Giorgia Ziffera sa Sveučilišta u Udinama (Italija) pod naslovom The Literary Civilization of Slavia Christiana and the Croatian Glagolitic Tradition, koje je otvorilo brojna pitanja o glagoljaškoj baštini kao mostu između srednjoeuropskoga i mediteranskoga kulturnog prostora. Drugoga dana plenarno predavanje održao je akademik prof. dr. sc. Krešimir Bagić sa Sveučilišta u Zagrebu na temu Sonetne igre Tonka Maroevića, čime je istaknuta povezanost Maroevićeva stvaralaštva s mediteranskim kulturnim krugom i njegovim poetskim nasljeđem.

Tijekom dvodnevnog programa održano je više od pedeset izlaganja raspoređenih u mnoštvo tematskih sekcija: Jezična baština, Čuvari identiteta, Ukorijenjenost u obali, Putovi tradicije, Hrvatski jezik danas, Slike Mediterana, Leksikografija obale, Putovanja Mediteranom, Glagoljaštvo i prošlost, Fragmenti i tragovi, Identitet u jeziku te More i obala. Sudionici su raspravljali o različitim aspektima mediteranske kulturne i jezične baštine – od povijesnih i dijalektoloških tema, preko književnih i leksikografskih istraživanja, do suvremenih jezičnih i medijskih fenomena.

Poseban interes sudionika privukla su izlaganja posvećena splitskom govoru, usmenoj tradiciji, mediteranskom prostoru u književnosti i medijima, kao i suvremenim pitanjima jezika u društvu. U sklopu skupa organiziran je i posjet Staroj gradskoj vijećnici te razgledavanje izložbe Povijest koja ne šuti. Glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.), čime je program dodatno obogaćen kulturno-povijesnom dimenzijom. Sudionici su izrazili zadovoljstvo organizacijom i odazivom, a najavljen je i nastavak skupa u trogodišnjem ciklusu s ciljem trajnog promicanja mediteranskoga identiteta u jeziku, književnosti, kulturi i medijima.

Fotografije: Mia Milković