Održano predavanje Glagoljaške inovacije

U prostorima Filozofskog fakulteta u Splitu, u srijedu je 24. travnja 2024. u sklopu Festivala znanosti pod krovnom temom Inteligencija, održano predavanje Glagoljaške inovacije. Predavanje je organizirala izv. prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu, sa suradnicima dr. sc. Anom Šimić i dr. sc. Josipom Galićem sa Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. Predavanje je održano pred studentima i zainteresiranom javnošću. 
U predavanju je bilo riječi o rezultatima korištenja inteligencije, prirodne i umjetne, od najranijih razdoblja hrvatskoga glagoljaštva do danas. Slikovito je predočeno kako su srednjovjekovni i novovjekovni glagoljaši inteligentnom domišljatošću složeno pismo, kao što je to glagoljica, uspjeli u rukopisnoj praksi pojednostavniti, a tekstove učiniti prohodnijim i čitljivijim, istovremeno se dokazujući pionirima u povezanim djelatnostima kao što je prvotisak. Suvremeni glagoljaši rade na očuvanju, kreativnom korištenju i istraživanju glagoljskih tekstova primjenjujući nova sredstva i tehnologije, sustavno i s pomoću umjetne inteligencije, koja olakšava transliteriranje, čitanje i analizu.
Izv. prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović s pomoću prikaza tekstova predstavila je kako hrvatskoglagoljska pismenost, tj. popovi glagoljaši inteligentnom domišljatošću pokazuju inovativnost pri ostvarivanju ideja i namjera koje su im bile primarne - štednje podloge za pisanje, prostora predviđenoga za pisanje, utroška vremena pisanja te „štednje“ čitača, odn. olakšavanju čitanja glagoljskih tekstova. Pojasnila je kako su to ostvarili četirima postupcima kraćenja riječi, koje zbog njihove estetske vrijednosti prihvaća i glagoljski tisak. Istaknuto je kako je, u namjeri prihvaćanja postupka ligaturiranja, izumljena je tehnika kompozitnih ligatura, što se više nigdje u povijesti inkunabula nije ponovilo. Izdvojeni su inkunabula Spovid općena, prva tiskanu knjiga na čakavštini i jedina hrvatska neliturgijska inkunabula te prvotisak Misala – prvi misal u Katoličkoj crkvi tiskan na narodnom jeziku, a ne na latinskome. Naglašeno je kako glagoljaši prvi u povijesti hrvatskoga tiskarstva (Senj) uspostavljaju tipografski znak. Nadalje je izloženo kako su u rukopisima iznalažena rješenja pri naknadnom dopisivanju ispuštenih dijelova teksta te da je glagoljični brojevni sustav dosljedan s izraženom originalnom autorskom koncepcijom koja ne slijedi grčko pismo. Dr. sc. Ana Šimić u predavanju je pokazala kako glagoljica i drugi dijelovi glagoljaške prošlosti opstaju u današnjem hrvatskom javnom prostoru te kako se prilagođavaju novim vremenima, novim korisnicima i novim značenjima koja se u njih upisuju. Predstavljene su suvremene ligature i suvremeni glagoljski natpisi u kulturi, pop-kulturi i supkulturi te prilagodbe glagoljaških motiva suvremenim marketinškim potrebama. Pritom je naglašen inovativan vid takvih praksi. Dr. sc. Josip Galić u svojem se dijelu predavanja posvetio temi strojnoga transliteriranja hrvatskoglagoljičnih tekstova, odnosno uporabi digitalnoga alata Transkribus. Poseban je fokus bio na prikazu dvaju modula koji su u Transkribusu javno dostupni za čitanje hrvatskoglagoljičnih tekstova: Handwritten Glagolitic i Glagolitic Printings. Pokazano je također kako se u Transkribusu obučavaju privatni moduli, koji u čitanju specifičnih tekstova postižu veću učinkovitost od javno dostupnih modula.