Danko Colnago bio je istaknuti splitski arhitekt koji je diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do 1992. radio je u Projektno-tehnološkom birou „Lavčević“ u Splitu, nakon čega osniva vlastiti projektni ured „CD projekt“. Tijekom dugogodišnjeg djelovanja oblikovao je niz važnih arhitektonskih ostvarenja koja su bitno pridonijela suvremenom razvoju grada Splita.

Najistaknutije djelo njegova opusa svakako je Poslovna zgrada Brodomerkura (1988.–1990.), objekt koji je odmah po dovršetku izazvao iznimno povoljnu stručnu recepciju. Robert Plejić će u časopisu Čovjek i prostor („O kreativnom u geometriji još jednom“, 1990., br. 448–449) zapisati:

„Poslovni objekt ‘Brodomerkura’ kuća je poslije koje mnogo toga ne bi smjelo biti isto, pa je ona danas, u Splitu, u ukupnosti svojih dostignuća (od prostornog koncepta do brige za detalj, od pojednostavljene, usavršene tehnologije do rafiniranog citata) doista kvalitetan pomak, novi nezaobilazni standard i, nadajmo se, jedno od prvih djela novog, gušćeg, kontinuiranog kvalitetnog graditeljskog razdoblja.“

I suvremena istraživanja pozicioniraju zgradu izuzetno visoko. Prema detaljnoj studiji Dine Ožić Bašić, Colnagova Poslovna zgrada Brodomerkura predstavlja ključni primjer postmoderne arhitekture 1980-ih u Splitu, ujedno i jedno od formalno i konceptualno najambicioznijih ostvarenja toga razdoblja („Postmodern Brodomerkur Office Building in Split by the Architect Danko Colnago, 1985-1990“, Prostor, 2021. vol. 29). Izgrađena u socijalističkom kontekstu – zapisuje autorica – ali s izrazito „korporativnim“ postmodernim izrazom, zgrada funkcionira kao paradoksalni znak epohe, anticipirajući društvene, ekonomske i urbanističke promjene kasnog 20. stoljeća. U zaključnom dijelu autorica naglašava da zgrada posjeduje trajnu Vitruvijevsku trojnost – utilitas, firmitas i venustas – te da utjelovljuje „materijalizirani esej“ lokalnog arhitektonskog rukopisa. Kao iznimno postignuće splitske postmoderne, zgrada Brodomerkura predstavlja trajan doprinos arhitektonskoj baštini grada i potvrđuje Colnaga kao jednog od najvažnijih dionika toga razdoblja. Od 2017. godine zgrada se prilagođava potrebama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu – isprva kao prostor Filozofskog fakulteta i Rektorata Sveučilišta u Splitu, a danas u cijelosti kao sjedište Fakulteta. Nekadašnje poslovne prostorije sustavno se adaptiraju za procese visokog obrazovanja i znanstvenoistraživačke djelatnosti, a zgrada u svojoj novoj funkciji sve više funkcionira kao mjesto kritičkih promišljanja koja se razvijaju kroz umjetničke i šire kulturne dijaloge.

Nadalje, Colnago je radio i na sportskim objektima pa je tako 1979. u suradnji s Gorkim Žuvelom izveo tipske montažno armiranobetonske biljetarnice Poljudskog stadiona, dok je 1985. sudjelovao u dogradnji hangara za jedrilice Jedriličarskog kluba „Labud“. Ovi projekti svjedoče o širokom rasponu njegova profesionalnog angažmana. Uz poslovnu zgradu Brodomerkura, još su dva njegova rada uvrštena u Leksikon splitske moderne arhitekture Darovana Tušeka (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split, 2020.): Pastoralni centar Župe Sv. Luke Evanđelista na Kocunaru (1997.) i Stambena zgrada u Slavićevoj ulici na Dobrome (1998. – 2000.), čime je potvrđeno njegovo mjesto među ključnim autorima splitskog modernog graditeljstva.

Smrću Danka Colnaga splitska arhitektonska zajednica gubi iznimno važnog autora čiji opus ostaje trajno utkan u arhitektonsko i kulturno tkivo grada.