1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Razumijevanje temeljnih filozofskih problema vezanih uz pojmove intencionalnosti i mentalnog reprezentiranja. Razvoj dublji uvid u niz filozofski relevantnih pitanja, prije svega onih iz područja metafizike, filozofije uma, epistemologije i filozofije jezika.

Izvedbeni plan
1. Intencionalnost. Povijest pojma. Aristotel: forme koje ''ulaze u dušu''. Toma Akvinski i esse intentionale. Brentano o intencionalnosti kao ''znaku mentalnoga''.
2. Ontološki status intencionalnih predmeta Problemi proizašli iz Brentanove teorije intencionalnosti. Problem inegzistencije i razlika sadržaj/predmet (Twardowski). Problem mišljenja o nepostojećim predmetima (Meinong i teorija predmeta).
3. Suvremeno poimanje intencionalnosti. Intencionalnost u suvremenoj filozofiji. Mentalno reprezentiranje. Propozicijski sadržaj intencionalnog stanja. Izvorna i derivirana intencionalnost. Ovisnost sadržaja o okolini. Naturalizacija intencionalnosti.
4. Semantika intencionalnih stanja. Semantička svojstva atribucija propozicijskih stavova. Razlika intenzionalnog i ekstenzionalnog konteksta. Intenzionalnost atribucija propozicijskih stavova. De re i de dicto atribucije propozicijskih stavova.
5. Eksternalističke teorije mentalnog sadržaja. Eksternalizam o sadržaju propozicijskih stavova. Putnamov primjer Blizanačke Zemlje (Twin Earth). Burgeov primjer artritisa (socijalni eksternalizam). Eksternalizam i subjektivna nerazlučivost (Katalin Farkas).
6. Teleosmenatika I: Dretske. Dretskeova indikatorska semantika. Dretskeovo shvaćanje informacije (veridičnost, tranzitivnost, nomološka utemeljenost). Reprezentiranje kao funkcija indiciranja. Objašnjenje mogućnosti pogreške.
7. Teleosemantika II: Millikan. Millikanina korisnička semantika. Pojam Prave funkcije. Normalno objašnjenje i Normalni uvjet. Sadržaj reprezentacije kao Normalni uvjet vršenja Prave funkcije korisnika reprezentacije.
8. Teleosemantika III: problemi. Problem neodređenosti funkcije. Teleosmeantički odgovor: razlika evolucijski relevantnih svojstava od evolucijski irelevantnih. Močvarni Čovjek. Teleosemantički odgovor: povijesna utemeljenost funkcije. Pitanje znanstvene relevantnosti povijesno utemljenih klasifikacija.
9. Fodorova teorija asimetrične ovisnosti. Mogućnost pogreške kao ključna vrlina teorije. Teorija asimetrične uzročne ovisnosti. Sinkronijska ovisnost uzročne relacije Y-a i reprezentacije X-a o uzročnoj relaciji X-a i reprezentacije X-a. Problem uzročne relacije predmeta subjektivno nerazlučivog od X-a i reprezentacije X-a. Problem neinstanciranih svojstava (fikcionalni entiteti).
10. Metodološki individualizam i eksplanatorna važnost intencionalnog sadržaja. Fodorova teza o irelevantnosti okolinski individuiranog sadržaja za objašnjenje ponašanja. Ovisnost znanstvene klasifikacije predmeta o njihovim uzročnim moćima. Uzročna inertnost relacijskih svojstava intencionalnih stanja. ''Široki kompjutacionalizam'' (Robert Wilson).
11. ''Uski'' mentalni sadržaj. Razlika ''širokog'' i ''uskog'' mentalnog sadržaja. Argument iz ekskluzivnosti intrinzičnih svojstava mentalnih stanja u uzrokovanju ponašanja. Argument iz subjektova epistemički povlaštenog pristupa sadržaju vlastitih mentalnih stanja. Deskriptivnost ''uskog'' sadržaja.
12. Argumenti protiv eksternalizma. Segalova kritika eksternalizma. Eksternalizam u Segalovoj interpretaciji: posjedovanje određenog pojma ovisno o relacijskim svojstvima subjekta. Ograničenje debate na nomološki moguće scenarije; kritika klasičnih primjera na temelju njihove nomološke nemogućnosti/neuvjerljivosti. Posjedovanje pojma kao ekstenzionalno nezavisno. Kritika socijalnog eksternalizma: idiosinkratično posjedovanje pojma.
13. Intencionalnost percepcije I: sadržaj perceptualnog iskustva. Sadržaj perceptualnog iskustva kao uvjeti točnosti ili veridičnosti iskustva (accuracy conditions ili veridicality conditions). Argument iz ustrajnosti iluzije (persistence of illusion). Intencionalizam: supervenijencija fenomenalnog karaktera iskustva na intencionalnom sadržaju iskustva.
14. Intencionalnost percepcije II: argumenti za intencionalizam. Byrneov argument; promjena u fenomenalnom karakteru iskustva je promjena u tome kako se svijet čini subjektu. Promjena u tome kako se svijet subjektu čini implicira promjenu u intencionalnom sadržaju iskustva. Blockov protuprimjer snažnom intencionalizmu: Obrnuta Zemlja (Inverted Earth). Promjena u intencionalnom sadržaju iskustva bez promjene u fenomenalnom karakteru iskustva.
15. Intencionalnost emocija i tjeslesnih osjeta. Intencionalizam o emocijama i boli. Perceptualno/afektivni sadržaj iskustva boli. Emocije kao reprezentacije subjektu eksternih predmeta s evaluativnim svojstvima i uzročno povezanih s tjelesnim promjenama.

Ciljevi:
Razumijevanje temeljnih filozofskih problema vezanih uz pojmove intencionalnosti i mentalnog reprezentiranja. Time studenti stječu dublji uvid u niz relevantnih pitanja, prije svega onih iz područja metafizike, filozofije uma, epistemologije i filozofije jezika.

Oblici provođenja nastave:
Predavanja, grupne rasprave, samostalni rad (proučavanje relevantne literature).

Način provjere znanja i polaganja ispita:
Usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete:
Studentska evaluacija.

1. 1. Definirati pojam intencionalnog stanja i s njim usko povezane pojmove (propozicijski stav, propozicijski sadržaj...)
2. Navesti povijesne temelje suvremenog shvaćanja intencionalnosti
3. Pojasniti ključne filozofske probleme koji se vežu uz pojam intencionalnosti (npr. nejasan ontološki status intencionalnih predmeta)
4. Prepoznati važnost pojma intencionalnosti u definicijama drugih važnih filozofskih pojmova (npr. značenje i djelovanje)
5. Prikazati i usporediti različite teorije intencionalnosti u suvremenoj filozofiji uma
6. Vrednovati različite teorije intencionalnosti s obzirom njihovu eksplanatornu moć i doseg
7. Primijeniti temeljne teze različitih teorija intencionalnosti na pojedinačne primjere intencionalnih stanja

1. Uvod u filozofiju psihologije, , Nenad Miščević, Grafički zavod Hrvatske, 1990.
2. Filozofija psihologije, , Miščević, Prijić-Samaržija (ur.), Rijeka: Hrvatski kulturni dom, 1993.
3. Filozofija jezika: suvremeni uvod, , William Lycan, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2011.
4. Husserlova fenomenologija, , Dan Zahavi, AGM, 2011.

Filozofija (diplomski studij) zimski semestar - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni); smjer: nastavnički

Filozofija (diplomski studij) zimski semestar - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni); smjer: nastavnički