1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Razumijevanje temeljnih filozofskih problema vezanih uz pojmove intencionalnosti i mentalnog reprezentiranja. Razvoj dublji uvid u niz filozofski relevantnih pitanja, prije svega onih iz područja metafizike, filozofije uma, epistemologije i filozofije jezika.

Izvedbeni plan
1. Intencionalnost. Povijest pojma. Aristotel: forme koje ''ulaze u dušu''. Toma Akvinski i esse intentionale. Brentano o intencionalnosti kao ''znaku mentalnoga''.
2. Ontološki status intencionalnih predmeta Problemi proizašli iz Brentanove teorije intencionalnosti. Problem inegzistencije i razlika sadržaj/predmet (Twardowski). Problem mišljenja o nepostojećim predmetima (Meinong i teorija predmeta).
3. Suvremeno poimanje intencionalnosti. Intencionalnost u suvremenoj filozofiji. Mentalno reprezentiranje. Propozicijski sadržaj intencionalnog stanja. Izvorna i derivirana intencionalnost. Ovisnost sadržaja o okolini. Naturalizacija intencionalnosti.
4. Semantika intencionalnih stanja. Semantička svojstva atribucija propozicijskih stavova. Razlika intenzionalnog i ekstenzionalnog konteksta. Intenzionalnost atribucija propozicijskih stavova. De re i de dicto atribucije propozicijskih stavova.
5. Eksternalističke teorije mentalnog sadržaja. Eksternalizam o sadržaju propozicijskih stavova. Putnamov primjer Blizanačke Zemlje (Twin Earth). Burgeov primjer artritisa (socijalni eksternalizam). Eksternalizam i subjektivna nerazlučivost (Katalin Farkas).
6. Teleosmenatika I: Dretske. Dretskeova indikatorska semantika. Dretskeovo shvaćanje informacije (veridičnost, tranzitivnost, nomološka utemeljenost). Reprezentiranje kao funkcija indiciranja. Objašnjenje mogućnosti pogreške.
7. Teleosemantika II: Millikan. Millikanina korisnička semantika. Pojam Prave funkcije. Normalno objašnjenje i Normalni uvjet. Sadržaj reprezentacije kao Normalni uvjet vršenja Prave funkcije korisnika reprezentacije.
8. Teleosemantika III: problemi. Problem neodređenosti funkcije. Teleosmeantički odgovor: razlika evolucijski relevantnih svojstava od evolucijski irelevantnih. Močvarni Čovjek. Teleosemantički odgovor: povijesna utemeljenost funkcije. Pitanje znanstvene relevantnosti povijesno utemljenih klasifikacija.
9. Fodorova teorija asimetrične ovisnosti. Mogućnost pogreške kao ključna vrlina teorije. Teorija asimetrične uzročne ovisnosti. Sinkronijska ovisnost uzročne relacije Y-a i reprezentacije X-a o uzročnoj relaciji X-a i reprezentacije X-a. Problem uzročne relacije predmeta subjektivno nerazlučivog od X-a i reprezentacije X-a. Problem neinstanciranih svojstava (fikcionalni entiteti).
10. Metodološki individualizam i eksplanatorna važnost intencionalnog sadržaja. Fodorova teza o irelevantnosti okolinski individuiranog sadržaja za objašnjenje ponašanja. Ovisnost znanstvene klasifikacije predmeta o njihovim uzročnim moćima. Uzročna inertnost relacijskih svojstava intencionalnih stanja. ''Široki kompjutacionalizam'' (Robert Wilson).
11. ''Uski'' mentalni sadržaj. Razlika ''širokog'' i ''uskog'' mentalnog sadržaja. Argument iz ekskluzivnosti intrinzičnih svojstava mentalnih stanja u uzrokovanju ponašanja. Argument iz subjektova epistemički povlaštenog pristupa sadržaju vlastitih mentalnih stanja. Deskriptivnost ''uskog'' sadržaja.
12. Argumenti protiv eksternalizma. Segalova kritika eksternalizma. Eksternalizam u Segalovoj interpretaciji: posjedovanje određenog pojma ovisno o relacijskim svojstvima subjekta. Ograničenje debate na nomološki moguće scenarije; kritika klasičnih primjera na temelju njihove nomološke nemogućnosti/neuvjerljivosti. Posjedovanje pojma kao ekstenzionalno nezavisno. Kritika socijalnog eksternalizma: idiosinkratično posjedovanje pojma.
13. Intencionalnost percepcije I: sadržaj perceptualnog iskustva. Sadržaj perceptualnog iskustva kao uvjeti točnosti ili veridičnosti iskustva (accuracy conditions ili veridicality conditions). Argument iz ustrajnosti iluzije (persistence of illusion). Intencionalizam: supervenijencija fenomenalnog karaktera iskustva na intencionalnom sadržaju iskustva.
14. Intencionalnost percepcije II: argumenti za intencionalizam. Byrneov argument; promjena u fenomenalnom karakteru iskustva je promjena u tome kako se svijet čini subjektu. Promjena u tome kako se svijet subjektu čini implicira promjenu u intencionalnom sadržaju iskustva. Blockov protuprimjer snažnom intencionalizmu: Obrnuta Zemlja (Inverted Earth). Promjena u intencionalnom sadržaju iskustva bez promjene u fenomenalnom karakteru iskustva.
15. Intencionalnost emocija i tjeslesnih osjeta. Intencionalizam o emocijama i boli. Perceptualno/afektivni sadržaj iskustva boli. Emocije kao reprezentacije subjektu eksternih predmeta s evaluativnim svojstvima i uzročno povezanih s tjelesnim promjenama.

Ciljevi:
Razumijevanje temeljnih filozofskih problema vezanih uz pojmove intencionalnosti i mentalnog reprezentiranja. Time studenti stječu dublji uvid u niz relevantnih pitanja, prije svega onih iz područja metafizike, filozofije uma, epistemologije i filozofije jezika.

Oblici provođenja nastave:
Predavanja, grupne rasprave, samostalni rad (proučavanje relevantne literature).

Način provjere znanja i polaganja ispita:
Usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete:
Studentska evaluacija.

1. Nenad Miščević: Uvod u filozofiju psihologije
2. Miščević, Prijić-Samaržija (ur.): Filozofija psihologije
3. William Lycan: Filozofija jezika: suvremeni uvod
4. Dan Zahavi: Husserlova fenomenologija

Filozofija (diplomski studij) zimski semestar - Redovni studij - Filozofija

Filozofija (diplomski studij) zimski semestar - Redovni studij - Filozofija