1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Cilj: Upoznavanje sa najznačajnijim makro sociologijskim teorijama osposobljavajući studente razumjeti najsuvremenija teorijska nastojanja na prevladavanju jaza između makro i mikro pristupa u sociologiji.
Sadržaj:
DIO I: TEORIJE. MIKRO I MAKRO PERSPEKTIVE
(1. DO 6. nastavni sat) U uvodnom dijelu razmatraju se pojmovi teorije, paradigme i istraživačke tradicije u znanosti, te ukazuje na podijeljenost socioloških teorija između fokusiranja mikro i makro fenomena u društvu.
DIO II: DRUŠTVO, DRUŠTVENO DJELOVANJE I DRUŠTVENE ČINJENICE
(7. - 12. nastavni sat) Tönniesovo razumijevanje zajednice i društva, polazište je za analizu sociologije Simmela i Webera. Fokus je na razlici Durkheima i Webera te na formuliranju mikrosociološke perspektive.
DIO III: SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM I DRAMATURŠKA ŠKOLA
(13. - 18. nastavni sat) Nastava elaborira razvoj simboličkog interakcionizma od Meada do Blumera. U sklopu utjecaja simboličkog interakcionizma razmatra se i dramaturška škola Goffmana te njendoprinos daljnjem razvoju sociološke misli.
DIO IV: HERMENEUTIKA I ODNOS JEZIKA I SOCIJALNE AKCIJE
(19. - 21. nastavni sat) Nakon iscrpnog objašnjenja hermeneutike kao teorije razumijevanja, elaboriraju se mogućnosti hermeneutike kao metode u analizi socijalnih interakcija.
DIO V: FENOMENOLOŠKA SOCIOLOGIJA
(22. - 24. nastavni sat) Elaboracija sociološke teorije A. Schütza fokusirana je na njegovo pozivanje na Webera i uspostavu prave fenomenološke teorije. Nakon poredbe fenomenološke i strukturalne analize ukazuje se na fenomenologiju društvenog svijeta. Objašnjenjem fenomenalnog polja (C. Rogers) objašnjen je fenomenološki teorijski stav o socijalnoj akciji kao restrukturiranju značenja svakodnevnog iskustva. U skladu s navedenim objašnjava se Berger-Luckmanova analiza konstrukcije socijalne zbilje.
DIO VI: ETNOMETODOLOGIJA I KONVERZACIJSKA ANALIZA
25. - 30. nastavni sat) Razmatra se Etnometodološka sociološka tradicija s naglaskom na razlike nasuprot uobičajenih socioloških pristupa. Posebna pažnja posvećena je Etnometodološkom razumijevanju društvenog poretka kao uvijek nanovo uspostavljenog. Kako se društveni poredak uvijek nanovo uspostavlja kroz konverzaciju, što ukazuje na važnost konverzacijske analize, podrobno je objašnjena konverzacijska analiza kao glavna etnometodološka metoda.

1. Prepoznati mikro perspektivu u sociologijskim teorijama
2. Kritički vrednovati sociologijsko teoretiziranje socijalne akcije i socijalnih aktera.
3. Prepoznati i objasniti različito poimanje zajednice i društva i uvidjeti utjecaj ovih razlika na sociologijsku teoriju
4. Prepoznati specifičnosti pristupa razumijevanju i tipologiji socijalnih akcija i socijalnih aktera
5. Objasniti utjecaj socijalnih promjena na socijalnu akciju i socijalne aktere
6. Usporediti i argumentirano raspravljati o teorijskim poimanjima suvremene socijalne akcije i suvremenih socijalnih aktera

1. Struktura sociološke teorije., Afrić, V, Zagreb:Naprijed, 1989.
2. The Micro-Macro Link, Alexander, J.C., B. Giesen, R. Munch & N. J. Smelser, edit, London:University of California Press, 1987.

1. Foundations of Social Theory (poglavlje 1. Metatheory: Explanation in Social Science, , Coleman, J. S, Cambridge MA:Harvard University Press, 1990.
2. Uvod u društvene znanosti, , Elster, J, Zagreb: Jesenski i Turk, 2000.
3. Phenomenological Sociology, , Ferguson, H, London, Thousand Oaks, New Delhi: Sage., 2006.
4. The Body in Culture, Technology and Society, , Shilling, C, London, Thousand Oaks, New Delhi: Sage., 2005.
5. Georg Zimel 1858-2008. Sociologija društvenosti. (102-115)., , Zimel, G, Novi Sad. Mediterran, 2008.
6. Struktura znanstvenih revolucija, , Kuhn, T, Zagreb: Jesenski i Turk, 1999.
7. Metodologija društvenih nauka, , Weber, M, Zagreb: Globus, 1989.

Obavezni predmet - Redovni studij - Sociologija