1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

U kolegiju se posebno ističe kako je sociologija prehrane nastala, s jedne strane, u uskoj povezanosti s istraživanjima socijalnih antropologa i povjesničara, a s druge strane, u suradnji sociologa s nutricionistima ili primjenom nutricionističke spoznaje, gdje postoji izravno zadiranje u pitanje zdravlja, društvenu dobrobit i upravljanje državom. Kolegij pruža studentima znanja o sociološkom aspektu fenomena prehrane za kritičko i kreativno promišljanje kompleksnog odnosa između prehrane i suvremenog društva, omogućujući studentima da kritički razmišljaju o hrani i prehrambenim navikama u svakodnevnom životu. Posebna pažnja će se posvetiti teorijskom sociološkom konceptualiziranju hrane i prehrane, društvenom i kulturnom značenju hrane i njezine konzumacije u konstrukciji samo-identiteta i njezina središnjeg mjesta u društvenoj interakciji, društvenoj moći, klasnim određenjima, kulinarskim kulturama, spolu, dobi, problemima vezanim uz prehranu, koji nerijetko promiču određene ekonomske i političke interese, te propitkivanju povezanosti hrane i emocija u masovnoj kulturi i mogućnosti pristranosti prehrambenih navika u svakodnevnom životu. U kolegiju se na temelju svega posebna pažnja posvećuje izradi adekvatnog suvremenog teorijsko-konceptualnog okvira (metodološkog dizajna) iz kojeg se studenti pripremaju razviti istraživački instrumentarij i krenuti u operacionalizaciju nekog empirijskog istraživanja sociologije prehrane, njezinih čimbenika i različitih konzekvenci.

1. Objasniti osnovne pojmove sociologije prehrane i odnose među njima.
2. Objasniti osnovne teorijske koncepte u sociologiji prehrane, s naglaskom na etnološki, antropološki i povijesni pristup.
3. Objasniti ljudske načine prehrane kao složene rezultate interakcije ljudskih prehrambenih potreba i kulture.
4. Elaborirati raznolikost i složenost najpoznatijih svjetskih kuhinja.
5. Osposobiti za kritičko i kreativno razmišljanje, poticanje interesa, motivacije i diskusije o različitim prehrambenim problemima, procesima i fenomenima unutar različitih kulinarskih kultura.
6. Osposobiti za analitičko izučavanje ključnih probleme gladi, pretilosti, pothranjenosti, loših prehrambenih navika koji su među svjetskim najozbiljnijim problemima.
7. Razumjeti smisao cjelokupnog prehrambenog sustava, gledajući proizvodnju, distribuciju i potrošnju kao dio jedinstvenog procesa koji ne može zanemariti kulturne i socijalne čimbenike.
8. Elaborirati metodološke pristupe kojima se može istraživati u sociologiji prehrane kao području koje omogućuje široko intelektualno povezivanje hrane i kulture.

1. Prehrana i kultura: sociologija hrane,, Menell, Stephen; Murcott, Anne; Otterloo, Anneke. H. van. (1998.),, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, HSD., 1998.
2. Everyone Eats: Understanding Food and Culture,, Anderson, Eugene N., New York: University Press., 2005.
3. A Sociology of Food and Nutrition, Germov, John; Williams, Lauren, Oxford University Press, 2017.
4. Hrana kao spona između prirode, tijela i društva., Korthals, M., Filozofska istraživanja. 22(84), 2002.
5. Hrana kao ideja. Antropološki i teorijski pristupi hrani i prehrani., Duvnjak, Neven; Baletić, Maja, Kultura časopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku. 69(1), 2017.
6. Comfort Foods: An Exploratory Journey Into The Social and Emotional Significance of Food., Locher, J. L.; Yoels, W. C.; Maurer, D.; van Ells, J., Food and Foodways. 13(4), 2005.
7. A theoretical analysis of food meaning in anthropology and sociology., Aktaş-Polat, S.; Polat, S., Tourism. 68(3), 2020.
8. Food Culture, Consumption and Society,, Corvo, P., Palgrave, Macmillian, 2015.
9. Food, self and identity., Fichler, C., Social Science Information. 27(2), 1988.
10. Intensity of Food Deprivation: The Integrative Impacts oft he World Sistem, Modernization, Conflict, Militarization and Enviroment., Kick, E. L.; McKinney, L. A.; Thompson, G. A., International Journal of Comparative Sociology. 52(6)., 2011.
11. Žudnja za hranom: Vaš apetit kao odraz tjelesne ili emocionalne gladi., Virtue, D., Zagreb: Planetopija., 2012.
12. Why We Eat, How We Eat: Contemporary Encounters Between Foods and Bodies., Abbots, Emma-Jayne; Lavis, Anna., London: Ashgate, 2013.
13. Food for love: the role of food offering in empathic emotion regulation., Hamburg, M.E.; Finkenauer, C.; Schuengel, C., Frontiers in Psychology. 13(5)., 2014.
14. Positioning Food Cultures: 'Alternative' Food as Distinctive Consumer Practice., Paddock, J., Sociology. 50(6), 2015.
15. The Fifth Element: Social Class and the Sociology of Anorexia., Darmon, M., Sociology. 43(4), 2009.
16. Class and Cusine in Contemporary Britain: the Social Space, the Space of Food and Their Homology,, Atkinson, W.; Deeming, C., The Sociological Review, 63., 2015.
17. Food, the Body, and the Self., Lupton, D., London: Sage., 1996.
18. Uloga osobnih čimbenika u objašnjenju kompulzivnog prejedanja., Božić, D.; Macuka, I., Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 53(2)., 2017.
19. Različiti aspekti slike tijela i navike hranjenja u adolescenciji., Pokrajac-Bulian, A.; Stubbs, L.; Ambrosi-Randić, N., Psihologijske teme. 13(1), 2004.
20. Prehrana i zdravlje kao elementi kvalitete života u mreži naselja Hrvatske., Svirčić Gotovac, A.; Zlatar, J., Sociologija i prostor. 45(1)., 2007.
21. When food is more than nutrition: Understanding emotional eating and overconsumption., Kemp, E.; Bui, M.; Grier, S., Journal of Consumer Behaviour. 12., 2013.

Sociologija (diplomski studij-zimski semestar) - Redovni studij - Sociologija

Sociologija (diplomski studij-zimski semestar) - Redovni studij - Sociologija