Znanstveno-istraživačka djelatnost ključni je segment u radu visokoobrazovne institucije. Od svog je osnutka Filozofski fakultet u Splitu imao za cilj svoje zaposlenike poticati na znanstveno-istraživačku produktivnost, koja je preduvjet kvalitetnom nastavnom angažmanu te znanstvenom i stručnom napredovanju. Kao jedan od glavnih stupova razvoja Filozofskog fakulteta u Splitu, znanstveno-istraživačka djelatnost, između ostalog, omogućava međusobnu povezanost različitih znanstvenih disciplina te potiče suradnju i s drugim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Od samog osnutka fakulteta 2005. godine, Fakultet sudjeluje u nizu domaćih i stranih projekata, kao i u drugim oblicima znanstvene nacionalne i međunarodne suradnje. Znanstveni okvir Filozofskog fakulteta ne ograničava se na pružanje podrške za provođenje nastavno-pedagoškog procesa, već uključuje i istraživački rad koji je od nacionalnog značaja jer doprinosi stjecanju znanja o Hrvatskoj, njezinoj kulturi, povijesti, književnosti, kao i o drugim znanstvenim disciplinama. Svojim znanstvenim radom Filozofski fakultet uključuje se u razvoj humanističkih i društvenih znanosti u zemlji i inozemstvu.

Filozofski fakultet u Splitu broji danas preko 140 znanstvenika, od kojih veliki broj sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim projektima, te uredništvima raznih časopisa. Rezultati istraživačkog rada znanstvenika Filozofskog fakulteta očituju se u brojnim znanstvenim člancima, monografijama, sveučilišnim udžbenicima i drugim publikacijama.

Osim toga, Filozofski fakultet razvio je i vlastitu izdavačku djelatnost u okviru koje djeluju i sljedeće serijske publikacije: Školski vjesnik  - časopis za pedagogijsku teoriju i praksu (A2) te Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu (A1). Studenti Filozofskog fakulteta također su aktivni na polju izdavaštva, i to sa dvije studentske publikacije: The Split Mind - višejezični časopis za književnost i kulturu, Humanist - časopis studenata Filozofskog fakulteta u Splitu te Pleter - časopis studenata povijesti i povijesti umjetnosti. 

Nakon postupka reakreditacije Fakulteta 2014. godine ustanovljeno je kako je dugoročna strategija za znanstveni razvoj nužna okosnica znanstvene produkcije Fakulteta. U tom su pogledu poduzete sljedeće mjere: osnovano je Povjerenstvo za znanost, „tijelo Fakulteta koje skrbi i nadzire znanstveno-istraživačku djelatnost Fakulteta, promiče i potiče znanstveni i istraživački rad i razvoj znanstveno-istraživačkog  kadra“ i koje je definiralo prijeko potrebne kriterije za vrednovanje znanstvene izvrsnosti te smjernice za razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti Fakulteta u vidu Strateškog programa znanstvenih istraživanja za razdoblje 2021. – 2025. Rad Povjerenstva reguliran je Pravilnikom o radu povjerenstva za znanost.

Članovi Povjerenstva za znanost u mandatnom razdoblju 2023./2024. - 2025./2026.:

 1. doc. dr. sc. Nikša Varezić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, 
 2. izv. prof. dr. sc. Antonela Marić, predstavnica Odsjeka za talijanski jezik i književnost,
 3. izv. prof. dr. sc. Marko Rimac, predstavnik Odsjeka za povijest,
 4. izv. prof. dr. sc. Darko Hren, predstavnik Odsjeka za psihologiju,
 5. izv. prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović, predstavnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost,
 6. iprof. dr. sc. Tonći Kokić, predstavnik Odsjeka za filozofiju,
 7. doc. dr. sc. Mirjana Semren, predstavnica Odsjeka za engleski jezik i književnost,
 8. prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, predstavnica Odsjeka za povijest umjetnosti,
 9. prof. dr. sc. Renata Relja, predstavnica Odsjeka za sociologiju,
10. doc. dr. sc. Anita Mandarić Vukušić, predstavnica Odsjeka za pedagogiju,
11. prof. dr. sc. Nikola Glamuzina, predstavnik Odsjeka za učiteljski studij,
12. izv. prof. dr. sc. Marija Brajčić, predstavnica Odsjeka za rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
13. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić, predstavnica Odsjeka za germanistiku.