MENU
021 32 92 84

Poljička cesta 35, Split

MENU

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKA DJELATNOST FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU

Znanstveno-istraživačka djelatnost ključni je segment u radu visokoobrazovne institucije. Od svog je osnutka Filozofski fakultet u Splitu imao za cilj svoje zaposlenike poticati na znanstveno-istraživačku produktivnost, koja je preduvjet kvalitetnom nastavnom angažmanu te znanstvenom i stručnom napredovanju. Kao jedan od glavnih stupova razvoja Filozofskog fakulteta u Splitu, znanstveno-istraživačka djelatnost, između ostalog, omogućava međusobnu povezanost različitih znanstvenih disciplina te potiče suradnju i s drugim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Od samog osnutka fakulteta 2005. godine, Fakultet sudjeluje u nizu domaćih i stranih projekata, kao i u drugim oblicima znanstvene nacionalne i međunarodne suradnje. Znanstveni okvir Filozofskog fakulteta ne ograničava se na pružanje podrške za provođenje nastavno-pedagoškog procesa, već uključuje i istraživački rad koji je od nacionalnog značaja jer doprinosi stjecanju znanja o Hrvatskoj, njezinoj kulturi, povijesti, književnosti, kao i o drugim znanstvenim disciplinama. Svojim znanstvenim radom Filozofski fakultet uključuje se u razvoj humanističkih i društvenih znanosti u zemlji i inozemstvu.

Filozofski fakultet u Splitu broji danas preko 140 znanstvenika, od kojih veliki broj sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim projektima, te uredništvima raznih časopisa. Rezultati istraživačkog rada znanstvenika Filozofskog fakulteta očituju se u brojnim znanstvenim člancima, monografijama, sveučilišnim udžbenicima i drugim publikacijama.

Osim toga, Filozofski fakultet razvio je i vlastitu izdavačku djelatnost u okviru koje djeluju i sljedeće serijske publikacije: Školski vjesnik  - časopis za pedagogijsku teoriju i praksu (A2) te Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu (A1). Studenti Filozofskog fakulteta također su aktivni na polju izdavaštva, i to sa dvije studentske publikacije: The Split Mind - višejezični časopis za književnost i kulturu, Humanist - časopis studenata Filozofskog fakulteta u Splitu te Pleter - časopis studenata povijesti i povijesti umjetnosti. 


POVJERENSTVO ZA ZNANOST

Nakon postupka reakreditacije Fakulteta 2014. godine ustanovljeno je kako je dugoročna strategija za znanstveni razvoj nužna okosnica znanstvene produkcije Fakulteta. U tom su pogledu poduzete sljedeće mjere: osnovano je Povjerenstvo za znanost, „tijelo Fakulteta koje skrbi i nadzire znanstveno-istraživačku djelatnost Fakulteta, promiče i potiče znanstveni i istraživački rad i razvoj znanstveno-istraživačkog  kadra“ i koje je definiralo prijeko potrebne kriterije za vrednovanje znanstvene izvrsnosti te smjernice za razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti Fakulteta u vidu Strateškog programa znanstvenih istraživanja za razdoblje 2021. – 2025. Rad Povjerenstva reguliran je Pravilnikom o radu povjerenstva za znanost.

 

Članovi Povjerenstva za znanost u mandatnom razdoblju 2023./2024. - 2025./2026.:

 1. doc. dr. sc. Nikša Varezić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, 
 2. izv. prof. dr. sc. Antonela Marić, predstavnica Odsjeka za talijanski jezik i književnost,
 3. izv. prof. dr. sc. Marko Rimac, predstavnik Odsjeka za povijest,
 4. izv. prof. dr. sc. Darko Hren, predstavnik Odsjeka za psihologiju,
 5. izv. prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović, predstavnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost,
 6. iprof. dr. sc. Tonći Kokić, predstavnik Odsjeka za filozofiju,
 7. doc. dr. sc. Mirjana Semren, predstavnica Odsjeka za engleski jezik i književnost,
 8. prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, predstavnica Odsjeka za povijest umjetnosti,
 9. prof. dr. sc. Renata Relja, predstavnica Odsjeka za sociologiju,
10. doc. dr. sc. Anita Mandarić Vukušić, predstavnica Odsjeka za pedagogiju,
11. prof. dr. sc. Nikola Glamuzina, predstavnik Odsjeka za učiteljski studij,
12. izv. prof. dr. sc. Marija Brajčić, predstavnica Odsjeka za rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
13. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić, predstavnica Odsjeka za germanistiku.

 


15.05.2023

Održano predstavljanje edicije Pisci hrvatske povijesti

U petak 12. svibnja 2023. g. u 12.00h promovirana je edicija Pisci hrvatske povijesti u izdanju izdavačke kuće Srednja Europa iz Zagreba, odnosno knjige redovitih profesora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. I to, prof. dr. sc. Nikše Stančića, povjesničara, akademika HAZU, prof. dr. sc. Ljube Bobana povjesničara, akademika HAZU te prof. dr. sc. Mirjane Gross, povjesničarke. Glavni je urednik i pokretač biblioteke je prof. dr. sc. Damir Agičić, redoviti profesor moderne i suvremene hrvatske i svjetske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Knjiga akademika Nikše Stančića sadrži opsežnu biografiju, osvrt na historiografsku djelatnost i radove te bibliografiju povjesničara. Na jednom su mjestu sabrani njegovi odabrani, najvažniji i temeljni radovi. To će svima koji se bave hrvatskom poviješću 19. stoljeća, napose s područja nacionalno-integracijske problematike, biti stalnom i sigurnom referencom, neizbježnom u daljnjem produbljivanju i obrađivanju ovih i drugih, s ovima povezanih tema, primjerice hrvatskoga narodnog preporoda te tema iz hrvatske političke i kulturne povijesti 19. stoljeća.

Akademik Ljubo Boban svojim je djelom pokazao kako treba istraživati i pisati povjesničar koji se bavi suvremenom povijesnom tematikom – takva istraživanja i njihovi rezultati moraju se temeljiti na povijesnim izvorima, a pisati se mora bez politikanstva i opredjeljivanja za neku od strana u prošlosti, osobito ne u korist bilo koje trenutne političke grupacije. Pritom je važno naglasiti, da se prof. Boban pokazao vrsnim analitičarem, nastojao je osvijetliti mnoga otvorena historiografska pitanja, odnosno promatrati ih u njihovoj složenosti, problemski raščlanjivati, izvlačiti na površinu »osnovne motive, ciljeve i metode« kao pokretačke silnice, naravno, uz optimalnu vidljivost izvorne građe.

Mirjana Gross bila je dosljedna u zagovaranju metoda socijalne historije te inzistiranju na istraživanju društvenih struktura, u čemu je vidljiv utjecaj različitih faza škole Anala i totalne historije Fernanda Braudela; ti novi metodološki pristupi odrazili su se i u njezinim radovima o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća. Poseban metodološki iskorak u tom je kontekstu predstavljao njezin rad na proučavanju nacionalno-integracijskih pokreta i ideologija, ponajprije djelovanja Stranke prava. […]

Ediciju su predstavili prof. dr. sc. Marko Trogrlić, prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, izv. prof. dr. sc. Mladenko Domazet i urednik prof. dr. sc. Damir Agičić. Pozdravne govore uputili su prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta u Splitu izv. prof. dr. sc. Antonela Marić te izv. prof. dr. sc. Marko Rimac ispred Odsjeka za povijest.

  

Popis obavijesti

DOKUMENTI