izv. prof. dr. sc. Ana Torlak
e-mail: fprpa@ffst.hr
ECTS povjerenik Odsjeka:
izv. prof. dr. sc. Dalibor Prančević
e-mail: dalibor@ffst.hr
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS povjerenik Odsjeka:
izv. prof. dr. sc. Dalibor Prančević
e-mail: dalibor@ffst.hr
Studij: |
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) |
Sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) |
|
Opće informacije o studiju: |
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) obuhvaća sve temeljne sadržaje iz područja povijesti umjetnosti te studentima omogućuje razvoj postojećih i usvajanje novih stručnih kompetencija. Tijekom studija studenti stječu znanja o umjetničkoj i kulturnoj baštini od antike do suvremenog razdoblja, razvijaju sposobnosti analize i interpretacije umjetničkih djela te upoznaju metode istraživanja i zaštite kulturne baštine.Sveučilišnim prvostupnicima povijesti umjetnosti pruža se mogućnost rada u kulturnim institucijama, muzejima, galerijama, turizmu te na suradničkim mjestima na projektima vezanima uz kulturu i baštinu, kao i u zanimanjima u kojima se traži poznavanje povijesti umjetnosti, kulturne baštine i kulture općenito.Sveučilišni prijediplomski studij Povijesti umjetnosti usporediv je sa srodnim studijima u Republici Hrvatskoj što omogućuje nesmetanu pokretljivost studenata prema sličnim studijima na drugim sveučilištima u zemlji, ali i inozemstvu. |
Sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) omogućuje studentima produbljivanje i proširivanje znanja stečenih na prijediplomskoj razini te razvoj specijaliziranih kompetencija iz područja povijesti umjetnosti i zaštite kulturne baštine. Tijekom studija studenti usvajaju napredne metode istraživanja, kritičke analize i interpretacije umjetničkih djela i kulturnih fenomena, uz poseban naglasak na samostalni istraživački rad i interdisciplinarni pristup.Završetkom diplomskog studija studenti stječu kompetencije za rad u muzejima, galerijama, konzervatorskim odjelima, kulturnim ustanovama, znanstveno-istraživačkim projektima, školi, turizmu i medijima, kao i za poslove vezane uz upravljanje, promociju i interpretaciju kulturne baštine. |
|
Vrsta studija: |
sveučilišni prijediplomski studij (dvopredmetni) |
sveučilišni diplomski studij (dvopredmetni) |
|
Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija: |
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti umjetnosti (univ. bacc. hist. art.)Upisnik studijskog programa |
sveučilišni/a magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti (univ. mag. educ. hist. art.)Upisnik studijskog programa |
|
Trajanje: |
3 godine |
2 godine |
|
ECTS bodovi: |
90 |
60 |
|
Prijave i uvjeti za upis:
|
Detaljne informacije o upisu na studijski program možete pronaći na poveznicama:Postani studentFFST - upisi |
Za upis na sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) potrebno je imati završeni akreditirani sveučilišni prijediplomski studij povijest umjetnosti (dvopredmetni) kojim se steklo minimalno 180 ECTS bodova u kombinaciji s drugim dvopredmetnim prijediplomskim studijem. Sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti može se kombinirati sa svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom fakultetu u Splitu. |
|
Mogućnost nastavka studija: |
Završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija Povijest umjetnosti student može nastaviti studij na ovom Fakultetu upisom na sveučilišni diplomski odnosno drugom diplomskom studiju na ovom i drugim fakultetima i sveučilištima u zemlji i inozemstvu uz eventualne razlike predmeta/bodova koji proizlaze iz specifičnosti različitih programa, što se propisuje aktima sveučilišta i/ili fakulteta. |
Magistri edukacije povijesti umjetnosti stečenim kompetencijama, znanjima i vještinama, imaju mogućnost upisati doktorski studij Humanističke znanosti na našem Fakultetu i to iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje povijesti umjetnosti i drugih, srodnih polja. |
| prof. dr. sc. | Ivana Prijatelj Pavičić | Kabinet Odsjeka |
| izv. prof. dr. sc. | Vedran Barbarić | 224A | |
| izv. prof. dr. sc. | Ivana Čapeta Rakić | ||
| izv. prof. dr. sc. | Silva Kalčić | B222 | |
| izv. prof. dr. sc. | Dalibor Prančević | 220 | |
| izv. prof. dr. sc. | Ana Torlak | 224a |
| doc. dr. sc. | Anđelko Mihanović |
| v. pred. | Kristina Babić Džaja |
| Frane Prpa | 224A |
| v. pred. dr. sc. | Doroti Brajnov Botić | ||
| v. pred. dr. sc. | Ita Praničević-Borovac |
| nasl. doc. dr. sc. | Darka Bilić | ||
| nasl. doc. dr. sc. | Sandi Bulimbašić |
| nasl. izv. prof. dr. sc. | Radoslav Bužančić |
| dr. sc. | Jelena Jovanović | ||
| Gabrijela Nikolić | |||
| dr. sc. | Vedrana Premuž Đipalo |
U svibnju i lipnju je nastavljeno arheološko istraživanje koje na lokalitetu Rat u suradnji provode Filozofski fakultet u Splitu i Colorado Boulder University. Rezultati opravdavaju znanstveni interes za ovaj jedinstveni dalmatinski lokalitet.
Arheolozi i studenti dvaju institucija ove su godine proveli istraživanje koje je bilo usmjereno utvrđivanju izvornog stanja i pružanja prapovijesnih zidina na prapovijesnoj gradini Rat kod Ložišća na Braču. Na ovom je arheološkom lokalitetu, jednoj od ključnih točaka za kontrolu plovidbe srednjodalmatinskim akvatorijem u kasnoj prapovijesti (prije rimskih osvajanja), bilo za očekivati postojanje čvrsto građenih suhozidnih bedema.
Isti su, međutim, tek djelomično vidljivi na površini lokaliteta, a i tamo gdje ih vidimo, upitne su starine. Glavni je razlog tome tisućljetna, gotovo nepromijenjena tradicija suhozidne gradnje, gdje je ponekad teško razlikovati prapovijesnu gradnju od one recentne. Pored toga, aktivnosti intenzivnog podizanja vinograda u drugoj polovici 19. stoljeća temeljito su razgradile sve suhozidne strukture na južnoj padini lokaliteta, kako bi se izgradile uske terase za sadnju vinove loze. Danas loze na lokalitetu više nema, a arheolozi na razne načine pokušavaju utvrditi gdje se, ispod debelih naslaga kamene sipine i zemlje, kriju preživjeli ostaci zidina koje su štitile stanovnike ovog bračkog prapovijesnog naselja.
Pored niza rezultata, veliki su dobitak ovogodišnjeg istraživanja i jako zanimljivi nalazi iz željeznoga doba, pronađeni u međuodnosu sa zidinom koja je, prema trenutnim saznanjima, podignuta krajem 2./početkom 1. milenija prije Krista. Kako je to prvi slučaj iskopavanja dobro sačuvanih slojeva naselja iz predrimskog, željeznog doba na otoku Braču, obrada tih nalaza omogućiti će nam mnogo bolji uvid u dinamična zbivanja koja su prethodila rimskim osvajanjima u Dalmaciji. Stalni kontakti sa populacijama zapadne jadranske obale, osnivanje i dinamična zbivanja oko grčkih naselja na Hvaru i Visu te prve vojne intervencije rimske vojne sile biti će malo jasnije kako budu poznati rezultati rada koji je pred splitskim i američkim arheolozima.
Sustavna arheološka istraživanja u 2024. godini provela su se uz sufinanciranje Splitsko-dalmatinske županije kroz Program Pomorsko je dobro za financiranje projekata iz područja razvoja, zaštite i valorizacije pomorske baštine na području Splitsko-dalmatinske županije u 2024. godini.


