izv. prof. dr. sc. Ana Torlak
e-mail: fprpa@ffst.hr
ECTS povjerenik Odsjeka:
izv. prof. dr. sc. Dalibor Prančević
e-mail: dalibor@ffst.hr
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS povjerenik Odsjeka:
izv. prof. dr. sc. Dalibor Prančević
e-mail: dalibor@ffst.hr
Studij: |
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) |
Sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) |
|
Opće informacije o studiju: |
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) obuhvaća sve temeljne sadržaje iz područja povijesti umjetnosti te studentima omogućuje razvoj postojećih i usvajanje novih stručnih kompetencija. Tijekom studija studenti stječu znanja o umjetničkoj i kulturnoj baštini od antike do suvremenog razdoblja, razvijaju sposobnosti analize i interpretacije umjetničkih djela te upoznaju metode istraživanja i zaštite kulturne baštine.Sveučilišnim prvostupnicima povijesti umjetnosti pruža se mogućnost rada u kulturnim institucijama, muzejima, galerijama, turizmu te na suradničkim mjestima na projektima vezanima uz kulturu i baštinu, kao i u zanimanjima u kojima se traži poznavanje povijesti umjetnosti, kulturne baštine i kulture općenito.Sveučilišni prijediplomski studij Povijesti umjetnosti usporediv je sa srodnim studijima u Republici Hrvatskoj što omogućuje nesmetanu pokretljivost studenata prema sličnim studijima na drugim sveučilištima u zemlji, ali i inozemstvu. |
Sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) omogućuje studentima produbljivanje i proširivanje znanja stečenih na prijediplomskoj razini te razvoj specijaliziranih kompetencija iz područja povijesti umjetnosti i zaštite kulturne baštine. Tijekom studija studenti usvajaju napredne metode istraživanja, kritičke analize i interpretacije umjetničkih djela i kulturnih fenomena, uz poseban naglasak na samostalni istraživački rad i interdisciplinarni pristup.Završetkom diplomskog studija studenti stječu kompetencije za rad u muzejima, galerijama, konzervatorskim odjelima, kulturnim ustanovama, znanstveno-istraživačkim projektima, školi, turizmu i medijima, kao i za poslove vezane uz upravljanje, promociju i interpretaciju kulturne baštine. |
|
Vrsta studija: |
sveučilišni prijediplomski studij (dvopredmetni) |
sveučilišni diplomski studij (dvopredmetni) |
|
Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija: |
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti umjetnosti (univ. bacc. hist. art.)Upisnik studijskog programa |
sveučilišni/a magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti (univ. mag. educ. hist. art.)Upisnik studijskog programa |
|
Trajanje: |
3 godine |
2 godine |
|
ECTS bodovi: |
90 |
60 |
|
Prijave i uvjeti za upis:
|
Detaljne informacije o upisu na studijski program možete pronaći na poveznicama:Postani studentFFST - upisi |
Za upis na sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) potrebno je imati završeni akreditirani sveučilišni prijediplomski studij povijest umjetnosti (dvopredmetni) kojim se steklo minimalno 180 ECTS bodova u kombinaciji s drugim dvopredmetnim prijediplomskim studijem. Sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti može se kombinirati sa svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom fakultetu u Splitu. |
|
Mogućnost nastavka studija: |
Završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija Povijest umjetnosti student može nastaviti studij na ovom Fakultetu upisom na sveučilišni diplomski odnosno drugom diplomskom studiju na ovom i drugim fakultetima i sveučilištima u zemlji i inozemstvu uz eventualne razlike predmeta/bodova koji proizlaze iz specifičnosti različitih programa, što se propisuje aktima sveučilišta i/ili fakulteta. |
Magistri edukacije povijesti umjetnosti stečenim kompetencijama, znanjima i vještinama, imaju mogućnost upisati doktorski studij Humanističke znanosti na našem Fakultetu i to iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje povijesti umjetnosti i drugih, srodnih polja. |
| prof. dr. sc. | Ivana Prijatelj Pavičić | Kabinet Odsjeka |
| izv. prof. dr. sc. | Vedran Barbarić | 224A | |
| izv. prof. dr. sc. | Ivana Čapeta Rakić | ||
| izv. prof. dr. sc. | Silva Kalčić | B222 | |
| izv. prof. dr. sc. | Dalibor Prančević | 220 | |
| izv. prof. dr. sc. | Ana Torlak | 224a |
| doc. dr. sc. | Anđelko Mihanović |
| v. pred. | Kristina Babić Džaja |
| Frane Prpa | 224A |
| v. pred. dr. sc. | Doroti Brajnov Botić | ||
| v. pred. dr. sc. | Ita Praničević-Borovac |
| nasl. doc. dr. sc. | Darka Bilić | ||
| nasl. doc. dr. sc. | Sandi Bulimbašić |
| nasl. izv. prof. dr. sc. | Radoslav Bužančić |
| dr. sc. | Jelena Jovanović | ||
| Gabrijela Nikolić | |||
| dr. sc. | Vedrana Premuž Đipalo |
U utorak, 21. travnja 2026. godine u 19 sati u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu publici je predstavljena knjiga Silve Kalčić Izložbene kartografije Želimira Koščevića — Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi. Knjigu su predstavili Janka Vukmir, predsjednica Hrvatske sekcije AICA-e, Suzana Marjanić, urednica, Ivana Bago, teoretičarka suvremene umjetnosti, Zlatko Galić, autor predgovora iz pozicije studenta, Želimir Koščević i autorica knjige Silva Kalčić.
Prostor Galerije SC nije slučajno izabrano mjesto ovog događanja, naime Želimir Koščević je upravo kao upravnik ove galerije u razdoblju od 1966. do 1979. načinio velik pomak u definiciji i poimanju-svojevrsnoj aktivaciji kustoske struke u našim krajevima, u skladu i paralelno s aktualnim tendencijama „vani“. Promocija će se održati u prostoru izložbe Milivoja Bijelića, umjetnika koji je sudjelovao na Koščevićevoj velikoj međunarodnoj izložbi Kartografi (u organizaciji MSU Zagreb, 1997.).
Knjiga autorice Silve Kalčić je pokušaj historizacije kustoske prakse u suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj, na primjeru djelovanja kustosa „u miru“ Želimira Koščevića. On je progresivno djelovao kao upravnik ili kustos Galerije Studentskog centra u Zagrebu (sagrađene kao paviljon Kraljevine SHS na Zagrebačkom zboru 1928. – 1929. prema projektu Ivana Zemljaka, člana grupe Zemlja), te je potom bio kustos Galerije/Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (i Foto-galerije Lang u Samoboru).
Važno je istaknuti da je povijest kustoskih praksi relativno malo istraživano područje u domaćem povijesnoumjetničkom kontekstu, dok na međunarodnom planu postaje sve prisutnije. Dok povijest izložbi u modernom smislu sveopćeg prava na javnost možemo pratiti još od revolucionarnih previranja s kraja 18. stoljeća, povijest suvremenih kustoskih izložbi nastaje upravo danas, što otvara put propitivanju postojećih modela institucionalnih politika, sadržajnih okvira i prezentacijskih modela. Nakon riječkog Salona ’54 koji uvodi snažnu i autorativnu figuru kustosa koji provodi selekciju salonskih radova (o čemu u predgovoru piše Zlatko Galić), pojava neoavangarde i institucionalne teorije i kritike pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća poljuljala je ustaljena značenja i institucionalne pozicije umjetnika, umjetničkog djela, kustosa i publike te dovela do aktivnije uloge kustosa u posredovanju novih umjetničkih izraza: sve do autorstva tematskih izložbi, izložbi-stejtmenta, ali i do radikalnog propitivanja i napokon dokidanja kustoske pozicije (na primjeru Koščevićevih izložbi Imaginarni muzej I-III 1966.-1968. Izložbe žene i muškaraca 1971., Poštanske pošiljke 1972., pa sve do velike međunarodne izložbe Kartografi: Geo-gnostičke projekcije za 21. stoljeće, 1997. godine).
Kada su nastupili kustosi Koščevićeve generacije (rođen je 1939. u Zagrebu), svojim su načinom rada (redefiniranjem vlastite pozicije) preuzeli ulogu metaumjetnika: bio je to takozvani kustoski zaokret, engl. curatorial turn. Umjesto linearnih muzeoloških narativa, u svom kustoskom djelovanju Koščević primjenjuje umjetničke metode, kao što je korištenje muzejskog postava i artefakata kao materijala, poigravanje načinima gledanja, također izložbom kao zaokruženim iskustvom, itd. Želimir Koščević je Galeriju SC pretvorio u eksperimentalnu i otvorenu radionicu deprofesionalizirane umjetnosti; a onda uvodi umjetnost u javni prostor grada, i tako je deinstitucionalizira. Uz eksperimentalne, kritičke i interaktivne izložbe, organizira javne razgovore i diskusije te mobilizira i „odgaja“ (didaktičkim aktivnostima Galerije SC, i potom GSU) publiku.
Knjiga je objavljena u suizdanju Hrvatske sekcije AICA i Durieuxa, Zagreb, 2026.
Urednica: dr. sc. Suzana Marjanić, znan. savj.
Recenzenti: prof. dr. sc. Sonja Briski Uzelac i prof. dr. sc. Krešimir Purgar
Lektura: Maja Trinajstić
Oblikovanje i grafička priprema: Petra Milički
445 stranica
15 x 21 cm, tvrdi uvez
ISBN 978-953-50937-0-1 (HS AICA)
ISBN 978-953-188-609-3 (Durieux)
Knjiga je objavljena uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.




