izv. prof. dr. sc. Ana Torlak
e-mail: fprpa@ffst.hr
ECTS povjerenik Odsjeka:
izv. prof. dr. sc. Dalibor Prančević
e-mail: dalibor@ffst.hr
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS povjerenik Odsjeka:
izv. prof. dr. sc. Dalibor Prančević
e-mail: dalibor@ffst.hr
Studij: |
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) |
Sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) |
|
Opće informacije o studiju: |
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) obuhvaća sve temeljne sadržaje iz područja povijesti umjetnosti te studentima omogućuje razvoj postojećih i usvajanje novih stručnih kompetencija. Tijekom studija studenti stječu znanja o umjetničkoj i kulturnoj baštini od antike do suvremenog razdoblja, razvijaju sposobnosti analize i interpretacije umjetničkih djela te upoznaju metode istraživanja i zaštite kulturne baštine.Sveučilišnim prvostupnicima povijesti umjetnosti pruža se mogućnost rada u kulturnim institucijama, muzejima, galerijama, turizmu te na suradničkim mjestima na projektima vezanima uz kulturu i baštinu, kao i u zanimanjima u kojima se traži poznavanje povijesti umjetnosti, kulturne baštine i kulture općenito.Sveučilišni prijediplomski studij Povijesti umjetnosti usporediv je sa srodnim studijima u Republici Hrvatskoj što omogućuje nesmetanu pokretljivost studenata prema sličnim studijima na drugim sveučilištima u zemlji, ali i inozemstvu. |
Sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) omogućuje studentima produbljivanje i proširivanje znanja stečenih na prijediplomskoj razini te razvoj specijaliziranih kompetencija iz područja povijesti umjetnosti i zaštite kulturne baštine. Tijekom studija studenti usvajaju napredne metode istraživanja, kritičke analize i interpretacije umjetničkih djela i kulturnih fenomena, uz poseban naglasak na samostalni istraživački rad i interdisciplinarni pristup.Završetkom diplomskog studija studenti stječu kompetencije za rad u muzejima, galerijama, konzervatorskim odjelima, kulturnim ustanovama, znanstveno-istraživačkim projektima, školi, turizmu i medijima, kao i za poslove vezane uz upravljanje, promociju i interpretaciju kulturne baštine. |
|
Vrsta studija: |
sveučilišni prijediplomski studij (dvopredmetni) |
sveučilišni diplomski studij (dvopredmetni) |
|
Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija: |
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti umjetnosti (univ. bacc. hist. art.)Upisnik studijskog programa |
sveučilišni/a magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti (univ. mag. educ. hist. art.)Upisnik studijskog programa |
|
Trajanje: |
3 godine |
2 godine |
|
ECTS bodovi: |
90 |
60 |
|
Prijave i uvjeti za upis:
|
Detaljne informacije o upisu na studijski program možete pronaći na poveznicama:Postani studentFFST - upisi |
Za upis na sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni) potrebno je imati završeni akreditirani sveučilišni prijediplomski studij povijest umjetnosti (dvopredmetni) kojim se steklo minimalno 180 ECTS bodova u kombinaciji s drugim dvopredmetnim prijediplomskim studijem. Sveučilišni diplomski studij Povijest umjetnosti može se kombinirati sa svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom fakultetu u Splitu. |
|
Mogućnost nastavka studija: |
Završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija Povijest umjetnosti student može nastaviti studij na ovom Fakultetu upisom na sveučilišni diplomski odnosno drugom diplomskom studiju na ovom i drugim fakultetima i sveučilištima u zemlji i inozemstvu uz eventualne razlike predmeta/bodova koji proizlaze iz specifičnosti različitih programa, što se propisuje aktima sveučilišta i/ili fakulteta. |
Magistri edukacije povijesti umjetnosti stečenim kompetencijama, znanjima i vještinama, imaju mogućnost upisati doktorski studij Humanističke znanosti na našem Fakultetu i to iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje povijesti umjetnosti i drugih, srodnih polja. |
| prof. dr. sc. | Ivana Prijatelj Pavičić | Kabinet Odsjeka |
| izv. prof. dr. sc. | Vedran Barbarić | 224A | |
| izv. prof. dr. sc. | Ivana Čapeta Rakić | ||
| izv. prof. dr. sc. | Silva Kalčić | B222 | |
| izv. prof. dr. sc. | Dalibor Prančević | 220 | |
| izv. prof. dr. sc. | Ana Torlak | 224a |
| doc. dr. sc. | Anđelko Mihanović |
| v. pred. | Kristina Babić Džaja |
| Frane Prpa | 224A |
| v. pred. dr. sc. | Doroti Brajnov Botić | ||
| v. pred. dr. sc. | Ita Praničević-Borovac |
| nasl. doc. dr. sc. | Darka Bilić | ||
| nasl. doc. dr. sc. | Sandi Bulimbašić |
| nasl. izv. prof. dr. sc. | Radoslav Bužančić |
| dr. sc. | Jelena Jovanović | ||
| Gabrijela Nikolić | |||
| dr. sc. | Vedrana Premuž Đipalo |
U suizdavaštvu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Centra za ikonografske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci objavljena je znanstvena monografija Između pobožnosti i politike: Ikonografija Ružarija prije i poslije Bitke kod Lepanta u venecijanskom kontekstu autorice izv. prof. dr. sc. Ivane Čapete Rakić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu.
Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja posvećenog jednoj od najraširenijih tema ranonovovjekovne religijske umjetnosti – prikazima Gospe od Ružarija. Na temelju opsežne analize umjetničkih djela, tiskanih izvora, arhivske građe i dokumenata ružarijanskih bratovština autorica istražuje razvoj ružarijanske ikonografije od druge polovice 15. do prvih desetljeća 17. stoljeća na području Venecije, gradova Terraferme i istočne obale Jadrana.
Središnji doprinos knjige jest kritičko preispitivanje uvriježenih tumačenja prema kojima su prikazi Gospe od Ružarija nastali nakon Bitke kod Lepanta prvenstveno služili slavljenju pobjede Svete lige nad Osmanlijama. Istraživanje pokazuje da je potrebno razlikovati djela koja izravno komemoriraju povijesni događaj od onih koja nastavljaju razvijati tradicionalni ikonografski model povezan s promicanjem kulta Ružarija. Time se otvara prostor za novo razumijevanje odnosa između pobožnosti, politike i kolektivne memorije u ranome novom vijeku.
Poseban doprinos knjige predstavlja analiza likova pape, vladara i dužda u ružarijanskoj ikonografiji. Autorica pokazuje da njihova pojava ne označava nužno prikaz konkretnih povijesnih osoba niti automatski upućuje na Lepantsku bitku, nego često odražava kontinuitet starijega ikonografskog modela koji je postojao i prije 1571. godine. Time se dovode u pitanje uvriježena tumačenja prema kojima je svaki postlepantski prikaz s navedenom trijadom nužno povezan s komemoracijom pobjede Svete lige.
Posebna se pozornost posvećuje i ulozi sv. Justine, čiji je blagdan obilježio dan Lepantske bitke. Knjiga pokazuje da je u venecijanskom kontekstu upravo ova svetica zauzela istaknuto mjesto u vizualnom i liturgijskom oblikovanju sjećanja na Lepanto te postala jedan od ključnih elemenata po kojima se mletačka interpretacija pobjede razlikovala od drugih europskih sredina. Na taj način istraživanje otkriva kako su se ista povijesna zbivanja mogla različito tumačiti i vizualno predstavljati ovisno o lokalnom političkom, religijskom i kulturnom kontekstu.
Monografija predstavlja doprinos istraživanju religijske umjetnosti, vizualne kulture i kulturne memorije ranoga novog vijeka te otvara nove perspektive za razumijevanje složenih odnosa između umjetnosti, pobožnosti i politike u venecijanskom svijetu.
