In memoriam – dr. sc. Ljiljana Kolešnik (1959.–2026.)

S dubokom tugom zatekla nas je vijest o smrti dr. sc. Ljiljane Kolešnik, istaknute povjesničarke umjetnosti, dugogodišnje djelatnice i znanstvenice emerite Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. S našim Odsjekom za povijest umjetnosti i doktorskim studijem Humanističke znanosti bila je povezana dugogodišnjom nastavnom i znanstvenom suradnjom.

Znanstvenim i pedagoškim radom Ljiljana Kolešnik znatno je pridonijela razvoju novih istraživačkih pristupa i otvaranju drukčijih perspektiva u razumijevanju umjetničkih pojava. U središtu njezinih istraživanja nalazile su se umjetničke prakse 20. stoljeća, osobito povijesne avangarde i neoavangardne pojave, poslijeratni modernizam te složeni odnosi umjetnosti, ideologije, društva i kulturnih politika u razdoblju socijalizma. Važnu dionicu njezina znanstvenog rada činile su feministička likovna kritika i teorija umjetnosti, kroz koje je afirmirala rodno osviještene pristupe i pridonijela kritičkom propitivanju ustaljenih povijesnoumjetničkih narativa. Njezina su istraživanja hrvatsku umjetnost sustavno sagledavala u širim europskim i međunarodnim kontekstima, s osobitom pozornošću prema specifičnostima jugoslavenskoga socijalističkog modernizma. Među njezinim značajnim znanstvenim i uredničkim ostvarenjima izdvajaju se Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti, Između istoka i zapada. Hrvatska umjetnost i likovna kritika 1950-ih te Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950.–1974. Posebno mjesto u njezinu novijem radu zauzimala su istraživanja transnacionalnih kulturnih razmjena, umjetničkih mreža i kulturnih politika povezanih s Pokretom nesvrstanih. Tim je istraživanjima pridonijela razumijevanju jugoslavenske umjetnosti u kontekstu globalnih kulturnih odnosa, nadilazeći uobičajene geografske i historiografske podjele.

Značajan doprinos ostvarila je i u razvoju digitalne humanistike, osobito digitalne povijesti umjetnosti, čije je istraživačke mogućnosti među prvima sustavno uvodila u hrvatsku povijesnoumjetničku znanost. Primjenom digitalnih metoda, mrežnih analiza i vizualizacije podataka otvorila je nove perspektive proučavanja umjetničkih odnosa, institucija i kulturnih geografija. Njezin rad na tom području svjedoči o trajnoj otvorenosti prema novim istraživačkim metodama, ali i o potrebi njihova kritičkog promišljanja u kontekstu povijesnoumjetničke discipline.

S Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu povezivala ju je dugogodišnja nastavna i znanstvena suradnja. Kao vanjska suradnica Odsjeka za povijest umjetnosti bila je nositeljica kolegija Tumačenje modernizma – koncepti i značenja te Umjetnost, povijest, politika i popularna kultura u odnosu prema kritičkim umjetničkim praksama 60-ih i 70-ih godina u jugoistočnoj Europi. Značajan doprinos ostvarila je i na doktorskom studiju Humanističke znanosti, gdje je izvodila nastavu iz kolegija Odabrane teme teorije povijesti umjetnosti i Uvod u digitalnu humanistiku. Njezina su predavanja studentima otvarala mogućnost kritičkog razmatranja umjetničkih pojava u njihovim društvenim, političkim i kulturnim kontekstima, uz upoznavanje sa suvremenim teorijskim pristupima i istraživačkim metodama. Takvim je nastavničkim angažmanom znatno pridonijela oblikovanju intelektualnog i istraživačkog prostora našega Odsjeka i doktorskog studija.

Znanstveni i pedagoški rad Ljiljane Kolešnik obilježavali su istraživačka znatiželja, teorijska zahtjevnost i dosljedno nastojanje da se povijest umjetnosti promišlja kao otvorena i kritička disciplina, osjetljiva na društvene promjene i različite oblike kulturnog iskustva. Njezina istraživanja, publikacije i nastavničko djelovanje ostaju važnim dijelom suvremene hrvatske povijesti umjetnosti i njezine metodološke samosvijesti.

Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu smrću Ljiljane Kolešnik izgubio je cijenjenu suradnicu i kolegicu, čiji su znanstveni doprinos, pedagoška predanost i intelektualna otvorenost ostavili dubok trag u našoj akademskoj zajednici.

S poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomenu na njezin rad i zajedničku suradnju.

Odsjek za povijest umjetnosti

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Foto: Institut za povijest umjetnosti